Select your Top Menu from wp menus

Šuica: Glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske je most prema jugoistočnoj Europi

Šuica: Glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske je most prema jugoistočnoj Europi

Povodom izricanja sramotne presude Vojislavu Šešelju, u emisiji  Otvoreno uživo iz studija Hrvatske Radio Televizije sudjelovala je i Dubravka Šuica, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu te je izjavila da je glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske MOST PREMA JUGOISTOČNOJ EUROPI. Ova izjava samo potvrđuje da službena politika Hrvatske demokratske zajednice nije srednjeeuropska već zapadnobalkanska u kojoj bi Hrvatska trebala postati sredstvo za europeizaciju radikalizirane Srbije.

Ono o čemu se nakon prvih aktivnosti Vlade naslućivalo, sve se više danas potvrđuje, a to je da Hrvatska nema još uvijek izgrađenu svoju vanjsku politiku koju će provoditi kroz rad svojih diplomatsko-konzularnih predstavništava te državnih dužnosnika koji je u opisu djelovanja vanjska politika.

Predsjednica RH je pokušala nametnuti novi smjer djelovanja u hrvatskoj vanjskoj politici kojim bi se Hrvatska odmaknula od riješavanja lokalnih pitanja sa svojim susjedima u korist nekih drugih međunarodnih institucija. Međutim i Predsjednica se morala povući pod snažnim pritiskom lijevo-liberalnih medija koji su ignorirali njenu politiku, a neki čak i omalovažavali jer se time ruši model jedinstvene federalne Europske unije u kojoj bi Hrvatska sa svojim ostacima jugokomunističkog naslijeđa bila čvrsto vezana za tzv. susjedstvo u jugoistočnoj Europi, kako je danas to moderno govoriti.  Zadnje izjave u kojima se govori o neadministrativnom druženju među članicama Inicijative Jadran – Baltik – Crno more su jasan znak da se uključuje zvono za uzbunu po pitanjima vanjskopolitičke orijentacije Hrvatske. Slijepim provođenjem politike koja je zacrtana u Bruxellesu, Berlinu i Haagu, novim paracentrima moći, Hrvatska je ostala kao država bez vizije i ideje u međunarodnim odnosima, ali prožetim s raznim koruptivnim skandalima na najvišim razinama vlasti čime je odaslana vrlo ružna slika izvan granica Republike Hrvatske.

U ovakvoj situaciji kad je Vlada rastrgana odnosima unutar sebe, blokirana za bilo kakvu jaču aktivnost i usklađenu politiku, izjave koje dolaze od čelnih ljudi Hrvatske demokratske zajednice ne obećavaju promjenu kontinuiteta razgradnje institucionalnog sustava Republike Hrvatske, već ukazuju na stanje u kojem će Hrvatska slijepo slijediti zacrtane pravce onih briselskih, berlinskih i haaških činovnika koji su europski kontinent doveli na rub opstanka međunarodnog prava te doveli europski kontinent u najnesigurnije mjesto za život od završetka drugog svjetskog rata.

Slučajevi kao ovaj najnoviji iz Den Haaga u kojem hrvatski dužnosnici ponovno ne prepozanju izvorni problem te se ponovno bave posljedicama, a ne uzrocima. Za oslobađajuću presudu svi optužuju suca Antonettija koji je izdao međunarodno pravo, to je činjenica, ali nitko ne spominje katastrofalne uzroke takvog ishoda koji leže u bivšoj tužiteljici Carli del Ponte i svim onim hrvatskim kvazi-dužnosnicima i kvazi-stručnjacima prava koji su svojim podobničko-služničkim podaništvom diskreditirali sebe kao pravnike, i sebe kao dužnosnike Republike Hrvatske omogućujući pripremu takvih nakaradnih optužnica. Hvala Stipi Mesiću, Budimiru Lončaru, Ivi Josipoviću, Vesni Pusić, i mnogim drugim koji su doveli do ovakve situacije.

Hrvatska je imala priliku, i vjerojatno je još uvijek ima da izgradi sebe kao srednjeeuropski centar kulture, nacionalnog ponosa i gospodarskog razvoja kojem smo stoljećima pripadali. Jasan pokazatelj da se to može napraviti dale su Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska koje su se nakon 45-godišnje sovjetsko-komunističke torture uspjele zadržati svoju nacionalnu svijest i izdignuti se u krug najbrže gospodarski rastučih država u kojima je lako živjeti, naći posao, osigurati pristojne uvjete za život, pokrenuti svoj privatni biznis, pa čak je lako surađivati i u onima stvarima o kojima imaju međusobno različita mišljenja. To je danas Višegradska grupa, to je danas posljednji centar u kojem se očuvao nacionalni suverenitet i nacionalna svijest o svojem tisućljetnom europskom naslijeđu. To je danas prostor Europe koji je najpoželjniji i najsigurniji za život.

Ovakve izjave koju je dala Dubravka Šuica s naglašenim glavnim vanjskopolitičkim ciljem Hrvatske da bude most prema jugoistočnoj Europi govori da još uvijek podaničko naslijeđe Hrvata i Hrvatske nije slomljeno bez obzira što smo već 25 godina izvan tih zapadnobalkanskih asocijacija. Dok su ovakve osobe ključne za izgradnju javnog mijenja u Hrvatskoj, Hrvatska se neće moći razvijati i graditi svoju, ali samo svoju vanjskopolitičku strategiju. Predsjednica je pokušala pokrenuti te nove srednjeeuropske integracijske procese. Iako je i ona danas pod snažnim pritiscima političkih oponenata u Hrvatskoj povukla ručnu kočnicu u brzoj vožnji po autocesti od Jadrana do Baltika kako je svojevremeno izjavila za njemačku kancelarku i njenu migrantsku autocestu nakon čega je nastao strahovit val nesigurnosti, ubojstava, silovanja i drugih najtežih kaznenih djela.

Šešelj je samo posljedica dugogodišnjeg nerada i letargije koja je započeta nakon veličanstvene vojnoredarstvene akcije Oluja, a nastavljena tzv. detuđmanizacijom 2000. godine. Danas taj proces i dalje ponovno vraća Hrvatsku u opasno nesigurno stanje u kojem nećemo imati saveznike, nećemo imati partnere, nećemo imati podršku i ostat ćemo ostavljeni na milost i nemilost raznih novih Carli del Ponti, Oria, Antonettija i drugih kojima je svejedno što će biti sa Hrvatskom.

Milan Glavinić/Novi Pogledi/Foto screenshot HRT

Vezani članci:

Grabar-Kitarović: Sramotan poraz međunarodnog kaznenog prava

PRESUDA ŠEŠELJU: Uskoro bi Kovačeva “horizontala” prema istoku mogla postati srpska “horizontala” prema Hrvatskoj

AUTOCESTA od Jadrana do Baltika: Predsjednica okrenula smjer vanjske politike Hrvatske

 

Facebook Comments

Vezani članci

Šuica: Glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske je most prema jugoistočnoj Europi

Objavljeno u: Šuica: Glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske je most prema jugoistočnoj Europi
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.