Select your Top Menu from wp menus

Orešković u Berlinu: “Usklađena” vanjska politika Hrvatske, u kojoj svako određuje svoje osobne prioritete

Orešković u Berlinu: “Usklađena” vanjska politika Hrvatske, u kojoj svako određuje svoje osobne prioritete

Njemačka kancelarka Angela Merkel, u Mesebergu pokraj Berlina, sastala se s premijerima Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Austrije, radi usuglašavanja stajališta unutar Europske unije o izbjegličkog krizi.

Strahuje se, naime, od novog vala izbjeglica, s obzirom na to da Turska prijeti raskidanjem dogovora s EU-om jer joj ne žele omogućiti bezvizni režim.

Mađarske nema na sastanku, ona se protivi migrantskoj politici Angele Merkel i već je najavila da će uz postojeću podignuti još jednu ogradu prema Srbiji kako bi spriječila priljev migranata.

Premijer Tihomir Orešković nakon povratka iz Berlina novinarima je rekao kako se osim o migracijama i izbjeglicama razgovaralo i o ekonomiji.  Istaknuo je kako su se svi sudionici razgovora složili da je sporazum EU-a i Turske ključ za stabilnost te da je svima u interesu da se uvjeti sporazuma ispune.

Na pitanje novinara postoji li mogućnost ponovnog otvaranja balkanske rute, premijer je rekao kako zabrinutost ne postoji. “Na našim granicama se nije ništa  promijenilo, situacija je stabilna, ali ćemo pratiti.” – odgovorio je Orešković.

Oreškovićeva osobna vanjska politika ili vanjska politika Republike Hrvatske?

A za to vrijeme u Hrvatskoj se zahuktava predizborna kampanja u kojoj politički glumci pokušaju uvjeriti glasače da su baš njihovi kriteriji ispravni i da baš njihovim tajnim i javnim savjetnicima i interesnim skupinama trebamo vjerovati i dati im još jedan mandat kojim će ponovno Hrvati i ostali građani Hrvatske ostati bez novih radnih mjesta, bez nove nade i budućnosti, bez entuzijazma u bolje sutra.

S druge strane tehnički premijer kojem je izglasano nepovjerenje u Hrvatskom saboru nakon čega je on postao potpuno nerelevantan politički subjekt u Hrvatskoj ne predaje se i nastavlja kreirati vlastitu vanjsku politiku Republike Hrvatske. Tihomir Orešković kao tehnički premijer uz pomoć tehničkog ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača omogućio je Srbiji otvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24 čime su otvoreni pristupni pregovori Srbije s Europskom unijom. Iako je ekspanzija velikosrpskog imperijalizma na vrhuncu nakon teškog poraza velikosrpske ideje u Domovinskom ratu, tehnički premijer i ministar su si dali za pravo dati suglasnost na otvaranje pregovora bez ispunjenja ijednog hrvatskog uvjeta te počinili neprocjenjivu štetu hrvatskim nacionalnim interesima. Danas ta ista Srbija progoni nedužne građane Hrvatske, vrijeđa institucije Republike Hrvatske, nanosi štetu Republici Hrvatskoj. Premijera te iste Srbije, Tihomir Orešković poziva na Forum o Jačanju veza od Jadrana do Baltika s kojim Srbija nema nikakve veze, odnosno, ima suprotni interes zaustaviti tu Inicijativu tri mora. Nakon vulgarnih i običnim ljudima neshvatljivih govora kojima Vučić proziva Hrvatsku, Tihomir Orešković uputi poziv štovatelju velikosrpske ideje i čovjeku koji svojom vanjskom politikom negira postojanje Republike Hrvatske.

Nakon skandala s pozivom Vučiću, Orešković radi još jedan skandal te bez ikakvih konzultacija s legalnim predstavnicima vlasti u Hrvatskoj, odnosno sa Predsjednicom Republike Hrvatske s kojom je dužan SUKREIRATI vanjsku politiku odlazi na sastanak s Angelom Merkel oko uređenja budućnosti Europske unije koju je upravo ta ista Angela Merkel razorila svojom nerazumnog odlukom kojom je uništila schengenska pravila, sigurnost europskog kontinenta te doprinijela razvoju terorističkih djela po gradovima širom Europske unije i dovela do ogromnog jaza bogatog sjevera i siromašnog juga.

Tehnički premijer Orešković 16. rujna, u vrijeme održavanja neformalnog summita (ilegalnog, obzirom da neće sudjelovati još uvijek 28-a članica Europske unije, Velika Britanija) neće imati nikakvu težinu jer će se tada već znati novi mandatar Vlade RH.

Sudjelovanje na neformalnom sastanku na koji ga je pozvala Angela Merkel zajedno s premijerima Austrije, Slovenije i Bugarske gura Hrvatsku u još jednu neprirodnu grupaciju država koja ne može ništa dobro donijeti Hrvatskoj, a o samoj legitimnosti neformalnog summita u Bratislavi koji će se održati 16.rujna može se raspravljati obzirom na legalnost takvog sastanka jer novim presedanom u kršenju pravila nametnutih upravo od iste te Angele Merkel ruše se još jednom temelji na kojima je osnovana Europska unija.

I za kraj, Tihomir Orešković o sadržaju sastanka prvo izvijesti medije, a ako nađe vremena i ako bude smatrao potrebnim možda idući tjedan obavijesti i Predsjednicu RH, a možda sazove i Vijeće za nacionalnu sigurnost.

Na stranicama Vlade RH, Tihomir Orešković je objavio sadržaj sastanka te smatra da nema razloga za paniku kakvu vidimo podiže Mađarska gradnjom drugog zaštitnog zida, jer je on dobio upute iz Berlina da je sve u redu te da se Hrvatska ne treba pripremati za moguću eskalaciju migrantske krize te da ne treba podizati nikakvu zaštitu prema Srbiji, odnosno budućoj članici Europske unije koju je upravo njemačka kancelarka progurala bez ispunjenih kriterija koje su morale sve druge članice proći prilikom pristupnih pregovora.

Vlada Republike Hrvatske:Premijer Orešković nakon neformalnog sastanka u Berlinu: Hrvatska stajališta su vrlo jasna i nepromijenjena

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković sudjelovao je danas, u Berlinu, na radnom sastanku predsjednika vlada, čiji je domaćin bila savezna kancelarka Savezne Republike Njemačke Angela Merkel. Na sastanku su sudjelovali i predsjednik Vlade Republike Slovenije Miro Cerar, predsjednik Vlade Republike Bugarske Boyko Borissov te savezni kancelar Republike Austrije Christian Kern.

Po povratku u Zagreb, premijer Orešković dao je izjavu za medije u kojoj je naglasio kako se radilo o neformalnom, uspješnom, sastanku, o četiri glavne teme. Prva tema bile su izbjeglice odnosno migranti, pri čemu su raspravljali o sporazumu između Europske unije i Turske. „Zaključili smo da nam je u interesu da se sporazum i svi ti kriteriji ispune“, rekao je premijer dodavši da su razgovarali i o izbjeglicama iz Afrike u Italiji. Druga tema o kojoj je bilo riječi bila je digitalizacija Europe, odnosno načini na koji bi se trebale ujediniti europske mreže. Zatim su razgovarali o ekonomiji, pri čemu je premijer Orešković naglasio da su svi hrvatski indikatori pozitivni, da raste BDP, a padaju deficit, dug i nezaposlenost. Zadnja tema o kojoj su danas razgovarali bila je unutarnja i vanjska sigurnost, odnosno načini na koje će se zajedničkom suradnjom i razmjenom informacija sprječavati potencijalni napadi.

Najavio je da će se sljedeći tjedan, uoči sastanka čelnika država članica EU u Bratislavi, čuti s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, što će poslužiti kao priprema za bratislavski sastanak.

Naglasivši ponovo kako je današnji sastanak bio neformalne prirode, predsjednik Vlade kazao je da su stajališta i pozicije Republike Hrvatske već postojeće i nepromijenjene, a ako se budu mijenjale, najavio je da će se konzultirati. Dodao je kako će se idući tjedan sastati s predsjednicom Republike Hrvatske te je upoznati s glavnim temama o kojima se danas razgovaralo, ističući kako predsjednica zna koja su hrvatska stajališta. „Naša je pozicija vrlo jasna i nije bilo ni prilike da se ona promijeni, tako da se nadam kad se nađemo i kad predsjednica čuje o čemu smo pričali, da će situacija biti puno jasnija“. Naglasio je i kako će se, ukoliko dođe do novih tema,  konzultirati i s predsjednicom i s Vijećem za nacionalnu sigurnost i s ministrima, kao što je to bio slučaj i do sada, te da se protokol odnosno način na koji Republika Hrvatska definira svoje pozicije neće promijeniti.

Upitan je li se razgovaralo o mogućem scenariju ponovnog otvaranja balkanske rute, premijer Orešković je rekao da je to uvijek jedan rizik, ali i naglasio da su Europa i Turska ekonomski povezane te da u ovom trenutku nisu zabrinuti. „Situacija je stabilna, ali ćemo je pratiti pa ćemo vidjeti“.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, HRT, foto, Ilustracija NP

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *