Select your Top Menu from wp menus

Njegoslav Despot – nepoznata žrtva udbine ruke?

Njegoslav Despot – nepoznata žrtva udbine ruke?

Da bi se nikad dovršeni popis Hrvata ubijenih od udbaške ruke mogao u buducnosti proširiti za još jedno ime dao je nedavno naslutiti australsko-makedonski novinar i istraživac Saša Uzunov, stručnjak za pitanja udbaških operacija po Australiji.

Na svom blogu Team Uzunov Media osvrnuo se na nerasvijetljen slucaj ubojstva Njegoslava “Jage” Despota – emigranta iz Zaostroga, odvjetnika, privatnog istražitelja i uglednog clana hrvatske iseljenicke zajednice u Australiji – koji se dogodio 1969. u Melbourneu.

Njegoslav Despot, izvor: Blog Team Uzunov
Njegoslav Despot, izvor: Blog Team Uzunov

Njegoslav Despot je ubijen pod velom nerazjašnjenih okolnosti, u svom domu u istocnom Melbourneu, kojega je djelio sa partnerom Charlesom Hughesom. Obojica su pronadeni sa jednom fatalnom ustrijelnom ranom na stražnjoj strani glave, od metka kalibra 5.6 mm, što Uzunova navodi na konstataciju kako je rijec o profesionalno izvedenoj likvidaciji, pri cemu je Hughes najvjerojatnije nastradao kao kolateralna žrtva. Štoviše, autor dodaje kako cinjenica da je jedan od njih pronaden u kupaonici, a drugi u loungeu sugeriraju da je ubojica bio poznat žrtvama ili barem jednom od njih.

Tijekom istrage, policija države Vicotria nije slucaju Despot pripisivala politicke konotacije,budući da ubijeni nije bio povezan sa emigrantskim antijugoslavenskim aktivističkim krugovima. No, prema Uzunovu, indicije kako bi ipak Udba, ili njeni djelatnici, mogla imati svoje prste u tome pokazuju saznanja australske sigurnosno-obavještajne službe ASIO (Australian Security Intelligence Organisation) sadržana u deklasificiranoj dokumentaciji iz 1972. godine.

Prema navodima iz izvješća ASIO od 19. travnja 1973. godine, na koji se Uzunov poziva, a koji obrađuje stanovitog Borivoja Viskića ili Bora Viskića, Despotove kontakte s Udbom prepoznaje u cinjenici da je Despot jedno vrijeme, pocetkom 1960ih, nedugo nakon doseljenja u Australiju, boravio u istoj kuci sa jugoslavenskim iseljenikom Borivojem Viskicem, kojega australska služba pritom bez zadrške registrira kao oficira UDBe. Naime, podatke o poznanstvu i suživotu Despota i Bore Viskića je ASIO dobila temeljem razgovora sa Despotom održanim 1965. godine, prilikom njegove aplikacije za stjecanje australskog državljanstva. Viskićevu prisutnost u Australiji u to vrijeme dokazuje i podatak o tome kako je na  ime dotičnoga izdana dozvola boravka u trajanju od 1962. do 1964. godine. Nadalje, kao cjenjeni clan iseljenicke zajednice, Despot je bio vrlo aktivan unutar Yugoslav Settlers Association, iseljenickog udruženja australskih Hrvata, Makedonaca i Srba preko kojega je Udba indirektno monitorirala kretanja unutar zajednice.

Despot je nedugo prije no što ce biti ubijen boravio u posjetu rodbini u Dalmaciji, u tadašnjoj Jugoslaviji. Iz dokumenta je vidljivo da je ASIO posjedovala informacije o tome da je Despot, prema vlastitom priznanju, bio izložen vrbovanju od strane Udbe prije no što se odlučio na migraciju, i nije dao pristanak na uspostavu doušničke suradnje, što je bio i razlog njegova brzog povratka natrag u Australiju. Po povratku, svojevoljno se javio australskoj službi i zatražio odredeni oblik zaštite. Takoder, istice se, strahovao je za vlastitu sigurnost.

Okolnosti samog ubojstva nisu raščišćene i slucaj i dalje ostaje otvoren. Pitanja oko razloga likvidacije ostaju za sada i dalje bez konkretnijeg odgovora. Da li je Despot ubijen jer je odbio surađivati s Udbom? Ili je riječ o ubojstvu čija okosnica leži u eventualnom poznanstvu Despota i spomenutog Viskića. Temeljem navoda iz dokumentacije ASIO, istice Uzunov, postoji mogucnost da je spomenuti Viskić, poznavajuci specificnosti iz žrtvinog privatnog života i njegove homoseksualne sklonosti, nastojao ucjeniti Despota i primorati ga na suradnju prijeteci mu difamacijom i diskreditacijom u javnosti. S druge strane, kada je riječ o motivu ubojstva, otvaraju se i špekulacije da je Despot predstavljao prijetnju samom Viskicu jer je možda o njemu znao previše.

Spomenuti Viskic (rođen 1925., u Gradcu), naime, prilicno je kontroverzna figura kad je rijec o djelovanju udbe nad hrvatskom emigracijom. Kao udbaškog prvotimca ga spominju brojni izvori, doduše, u neprovjerljivim tvrdnjama. Tako ga kontroverzni Marko Lopušina u knjizi “Ubij bližnjega svog” opisuje kao “lažnog ibeovca” kojega su u vrijeme titoistickog terora 1950ih državne vlasti ubacile kao prikrivenog informatora medu zatvorenicima na Golom otoku, kako bi upozoravao na one koji nisu ili nisu dovoljno “revidirali”. Nakon golo-otocke epizode, svoju pravovjernost i lojalnost Partiji dokazivao je u radu u iseljeništvu, u nastojanjima razbijanja nacionalistickih organizacija i unošenja konfuzije u njihov rad. Osim toga, Borivoj Viskić spominje se i kao glavni protagonist slanja improvizirane bombe na adresu Josipa Vrhovca, clana CK SKH, u lipnju 1974. godine. Prilikom demontaže eksplozivne naprave poginuo je pirotehnicar. Prema emigrantskim izvorima, udba je taj cin okarakterizirala aktom terorizma od strane HRB-a (Hrvatskog revolucionarnog bratstva), kako bi ocrnila tadašnje vodstvo spomenute grupacije.

Ivan Žalac analitičar Novih Pogleda, foto: Ilustracija NP/Uzunov media

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *