Select your Top Menu from wp menus

“HOLODOMOR” – zaboravljeni genocid nad ukrajinskim narodom

“HOLODOMOR” – zaboravljeni genocid nad ukrajinskim narodom

U razdoblju između 1932 i 1933, dok je ruska vlada prodavala ogromne količine otetog ukrajinskog žita na inozemnim tržištima, oko 7 milijuna ukrajinskih muškaraca, žena i djece izgladnjelo je do smrti. Ovaj namjerni pokušaj da slome ukrajinski narod pomoću umjetno izazvane gladi postao je poznat kao „holodomor“. Riječ „holodomor“ doslovno prevedena s ukrajinskog znači „gladomor“ iliti „smrt glađu“. Bliži se 83 godina od genocida nad ukrajinskim narodom koji nije htio prihvatiti model gospodarskog upravljanja koji je nametnula Moskva. Broj žrtava se kreće od 7 do 10 milijuna koji su umrli od gladi. U konačnici, opskrba žitom je postala najjače rusko političko sredstvo za pokoravanje ukrajinskog naroda!

Genocid nazvan “Holodomor” koji se događao uglavnom na prostoru srednje i istočne Ukrajine koja je kasnije naravno naseljena ruskim doseljenicima, separatistima i teroristima koji koji u znak zahvalnosti, danas promoviraju “rusko proljeće” i rade na uništenju i podijeli Ukrajine koji čak ni danas ne smatraju svojom Domovinom!

Pet godina nakon masovnog izgladnjivanja, Rusija je 1937 izvršila prvi popis stanovništva Ukrajine koji prikazuje izrazito smanjen broj stanovnika. Rezultati tog popisa nisu javno objavljeni, a dvije godine kasnije 1939 ponovno se obavlja popis stanovništva koji, unatoč ponavljanju, predočava da je u Ukrajini broj stanovnika izrazito smanjen. Prema podacima, ukrajinska populacija tada je smanjena za oko 25 posto, što je do danas ostavilo posljedice na demografsku, etničku i kulturološku sliku naknadno rusificirane istočne Ukrajine!

Saborski zastupnik general Željko Glasnović, jedini od hrvatskih političara koji se osvrnuo na genocid nad ukrajiskim narodom poznatom kao “Holodomor”. Kako se u hrvatskim medijima daje nedovoljno pažnje ovom stravičnom događaju, nezavisni zastupnik Željko Glsnović je komentirao ovaj događaj.

Zadnje subote u studenom (svake godine) održava se skup sjećanja na žrtve “Holodomora”. Tijekom 1932. i 1933.g. sovjetski režim umorio je 4.5 – 7.0 milijuna Ukrajinaca, od toga više milijuna djece, a 2 milijuna poslao u konclogore.
Riječ “holod” (glad) proglašena je “kontrarevolucijskom glasinom”.

Staljin je namjeravao uništiti ukrajinske seljake koji su činili 80% stanovništva republike i time predstavljali bazu ukrajinskog nacionalnog preporoda vođenu intelektualcima. “Vodovi smrti” NKVD-a (komunistička tajna policija), poslani su iz Rusije kako bi stražarili na poljima i pred skladištima hrane. Cijela istočna Ukrajina je blokirana i brzo pretvorena u konclogor gladi i smrti. Šef NKVD-a Lazar Kaganović, bijesan što je nedovoljan broj Ukrajinaca bio strijeljan, odredio je kvotu od 10 000 smaknuća tjedno. Osamdeset posto ukrajinskih intelektualaca je pogubljeno.

Tijekom oštre zime 1932./1933.g. strijeljano je ili je umiralo od gladi i hladnoće 25 000 Ukrajinaca na dan. Krađa hrane, koja je postala vlasništvo socijalističke države, kažnjavana je s najmanje 5 godina zatvora ili češće pogubljenjem. U ruralnim područjima kanibalizam je postao uobičajena pojava. Mnogi zapadni izvjestitelji, posebno oni koji su simpatizirali komunističku misao, prikazivali su izvješća kao izmišljene priče za zastrašivanje.

“Kulturni marksist” Miroslav Krleža također je hvalio Staljinovu “agrarnu reformu” u svojim napisima nakon putovanja SSSR-om.

Zajedničkom izjavom koju su podržale 63 svjetske zemlje, na svom 58. zasjedanju, Generalna skupština UN-a, termin “Holodomor” prvi put je unijela u međunarodni politički rječnik.

Do osamostaljenja Ukrajine 1990.g. taj je genocid bio tabu tema. Očito je kako je u RH i danas tabu tema. Deset zemalja (SAD, Kanada, Estonija, Argentina, Australija, Italija, Mađarska, Litva, Gruzija i Poljska su već priznale “Holodomor” kao akt genocida nad ukrajinskim narodom. Prije nekoliko godina predstavnici Ukrajinske manjine uručili su predsjedniku Hrvatskog Sabora, Luki Bebiću, zahtjev o otvaranju rasprave na državnoj razini o temi holodomora. Kao svake godine, ni jedan se predstavnik hrvatske vlasti nije pojavio na komemoraciji. Ignoriranje ovog događaja od strane hrvatskih političara, hrvatskih medija i nevladinih organizacija dokazuje kako “Željezna zavjesa” u RH nije srušena.

U sjećanje na nedužno umorene

Željko Glasnović

M.G./Tomislav Matteo Herceg/Novi Pogledi

Facebook Comments

Vezani članci

1 Komentar

  1. Pingback: ‘HOLODOMOR’ – zaboravljeni genocid nad ukrajinskim narodom » Kultura i politika

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *