Select your Top Menu from wp menus

Češki turisti u Hrvatsku, Hrvati na posao u Češku

Češki turisti u Hrvatsku, Hrvati na posao u Češku

Češka Republika, “mali div” Europske unije i Višegradske grupe podigla je svoj BDP sa 29,56 milijardi $ 1992 godine na 205,27 milijardi $. Znači da su u 22 godine uvećali BDP za skoro 7 puta. Prema pisanju Večernjeg lista udvostručili su standard u zadnjih 10 godina. Češka je danas uz Poljsku motor i srce srednje Europe.

Informacija koju je objavio statistički ured Europske unije Eurostat da je Češka pretekla čak i Njemačku te s 4,1 posto ima najmanju stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji  prošla je bez odjeka u svim svjetskim medijima. Iza te  brojke stoje činjenice koje su stvorile veliku priču o gospodarskom uspjehu koja se s pravom može nazvati češkim čudom.

USPOREDBA BDP V4 I HRVATSKE OD 1991 DO 2014, IZVOR SVJETSKA BANKA 1
Usporedba BDP-a V4 i Hrvatske od 1991 do 2014, Izvor: Svjetska banka

Češka danas ima najmanji broj siromašnih građana u Europskoj uniji

Tragom brojke 4,1 dolazi se do informacija koje pokazuju da Češka polako, ali sigurno, grabi prema europskom vrhu i vraća se na stare staze uspjeha gdje je bila sve do 2. svjetskog rata. Češka danas s 10,5 milijuna stanovnika ima samo 94.612 nezaposlenih. Za usporedbu – Hrvatska s manje od 4,5 milijuna stanovnika ima više od 276 tisuća nezaposlenih. Kada bi imala nezaposlenost kao Češka, u Hrvatskoj bi bez posla bilo samo 45.000 ljudi!

Češka Hrvatska usporedba, izvor VL
Češka Hrvatska usporedba, izvor VL

Prije deset godina, Čeh je sanjao da ima plaću kao Hrvat. Preračunato u kune, tada su Česi u prosjeku zarađivali 3100 kuna, a Hrvati 4400 kuna. Čeh u prosjeku danas zarađuje više od Hrvata. Njihove plaće od 2006. porasle su 85 posto i sada Čeh u prosjeku zarađuje 5.730 kuna, a Hrvat 5.652 kune odnosno 28,5 posto više nego 2006 godine. Uz veća primanja, Česi imaju puno manje životne troškove od Hrvata – hrana i piće u prosjeku su jeftiniji 25 posto, a režije oko 20 posto.

Stoga i ne čudi što Češka, po službenim podacima, ima najmanje siromašnih u cijeloj Uniji – oko 9 %, dok Hrvatska ima 21 %, Njemačka 17 %, a i prosjek EU je 17 %. Jedan od glavnih razloga za veći češki standard jest i manje oporezivanje plaća – najviši porez na plaću u Češkoj je 32 %, a u Hrvatskoj 40 %. Većina Čeha državi daje jednu šestinu plaće, dok prosječan Hrvat daje jednu četvrtinu, a to povećava potrošnju i proizvodnju.

Zbog svega navedenog, Česi ne napuštaju svoju domovinu. Broj stanovnika u posljednjih 10 godina porastao je za 250 tisuća, dok je u Hrvatskoj smanjen za oko 80 tisuća.

Brojni su razlozi za češki uzlet. Česi su sačuvali svoju industriju i proizvodnju, nisu proveli privatizaciju na “hrvatski način”. Jedan od motora češkoga rasta je prljava, teška industrija, koja je utemeljena na nalazištima kamenog ugljena, lignita, cinka, olova, urana… Većinu onoga što pojedu, Česi sami i proizvedu – nisu žrtve uvoznih lobija. Uzgajaju sve žitarice, a jaki su i u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu. Jedna su od najvećih pivskih sila.

Škoda se već odavno etablirala kao kvalitetan automobil i prerasla tržišta država bivšega istočnog bloka, a sve je uspješnija i češka kemijska industrija. Uza sve nabrojeno, treba istaknuti i možda najveću češku vrlinu – germansku disciplinu, organiziranost i etiku rada kombiniranu sa slavenskom dušom – opuštenošću i smislom za improvizaciju.

Česi, na koje mnogi Hrvati gledaju podcjenjivački, već desetljećima hrle u Hrvatsku na odmor i naši su najvjerniji gosti, a Hrvati bi trbuhom za kruhom uskoro mogli krenuti i u Češku, koja uz sadašnje stope ekonomskog rasta (4% godišnje) za 10 godina može postati jaka kao Njemačka.

Češke glavne industrije:

Metalurgija – zemlja je bogata kamenim ugljenom, lignitom, cinkom i uranom

Automobilska industrija – Škoda

Poljoprivreda – sve žitarice, hmelj, šećerna repa, govedarstvo, svinjogojstvo, stočarstvo;

Kemijska industrija – obuća, staklo i kristal

Turizam (Prag od turizma zaradi kao cijela Hrvatska – oko 8 milijardi eura godišnje)

 

Rast BDP-a od rušenja Berlinskog zida u Češkoj i ostalim članicama Višegradske grupe te u Hrvatskoj.

Hrvatska je imala ponudu da se također priključi Višegradskoj grupi, međutim prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je odbio tu mogućnost smatrajući da je Hrvatska daleko razvijenija od tih postsovjetskih država te da će brže ući u euroatlanske integracije sama. Bila je to velika greška prvog hrvatskog predsjednika. Danas 25 godina poslije sve članice Višegradske grupe su preskočile Hrvatsku u gospodarskom razvoju. Snagu Višegradske grupe predvode Poljska kao najveća članica te Češka koja ima najagresivniji gospodarski rast.

Tablica 1, brojčani pokazatelji rasta BDP-a V4 i Hrvatske, Izvor: Svjetska banka
Tablica 1, brojčani pokazatelji rasta BDP-a V4 i Hrvatske, Izvor: Svjetska banka

M.Glavinić/Novi Pogledi/Večernji list, Foto

Vezani članci

http://novipogledi.hr/analize/snaga-poljske-motor-srce-visegradske-grupe/

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *