Select your Top Menu from wp menus

Što donosi posjet Erdogana Hrvatskoj?

Što donosi posjet Erdogana Hrvatskoj?

Tijekom 26 i 27 travnja 2016 godine turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Posjet dolazi nakon snažne migrantske krize te tursko-ruskog zahlađenja odnosa zbog rušenja ruskog vojnog zrakoplova od strane Turskih oružanih snaga.

Odlazak Erdoganove delegacije na Mirogoj gdje je odao počast hrvatskim žrtvama Domovinskog rata na Zidu bola te odavanjem počasti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, Erdogan je poslao snažnu poruku da poštuje Hrvatsku nastalu u Domovinskom ratu, da poštuje Hrvatsku borbu protiv velikosrpskog imperijalizma.

Erdogan i Grabar Kitarović, izvor Ured predsjednice
Erdogan i Grabar Kitarović, izvor Ured predsjednice

Europsko-turski odnosi su danas isprepleteni raznim sukobima koji obilježavaju ova turbulentska vremena za europski kontinent. Dok se na istoku Europe stvara istočnoeuropsko-turski savez protiv tzv. ruskog neo-imperijalizma, na zapadu se događaju sukobi zbog migrantske politike u kojoj Turska snažno pritišće Angelu Merkel, a koja je sama upala u klopku svoje imigrantske politike te na štetu cijelog europskog kontinenta dozvoljava Turskoj da upravlja sa migrantskom krizom prema svojim interesima. Tri milijarde eura pomoći, ukidanje viza za državljane Turske su na određeni način vraćanje starih dugova Njemačkoj zbog blokade pristupnih pregovora koje je Turska otvorila zajedno s Hrvatskom 2005 godine. Također značajan problem Njemačka i Turska imaju zbog značajne turske zajednice u Njemačkoj koja ipak nije uspjela ostvariti integraciju svoje zajednice na način koji bi zadovoljio obje države.

 U takvoj situaciji Turska danas zbog migrantske krize vješto koristi prednosti koje ima u želji Angele Merkel da njena slika osvane na naslovnici TIME-a kako su ironično prenosili neki svjetski mediji, ili je to njena želja da ostvari svoj stoljetni san povezivanja Berlina i Baghdada gdje je ključni čimbenik Turska. Te njemačke želje turski predsjednik savršeno razumije i nastoji izvući za svoju državu maksimalnu korist, iako nismo sigurni da će se taj njemački cilj i ostvariti. U takvoj situaciji jedini pobjednik može biti Turska i njen predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Njemačka kancelarka svojom politikom pleše po rubu ponora u koji može svaki čas pasti.

 Istočno – europski pakt osovine Poljska – Rumunjska – Turska

 Na istoku Europe zbog straha od opasnosti ruskog intenzivnog širenja na europski kontinent dolazi do sve većeg broja uvezivanja država kako bi se spriječila moguća opasnost od ruske invazije na neke od članica NATO-a i Europske unije. Ruska enklava Kaliningradska oblast koja se danas nalazi unutar Europske unije između Litve i Poljske te nema fizički kontakt s ostatkom Ruske Federacije. Također značajna ruska manjina u Latviji i Estoniji stvara dodatni psihološki strah od zaštite „ruskog mira“ te okupacije tih malih baltičkih država čime bi se testirala spremnost NATO članica da postupe po članku 5 kojim bi sve članice trebali štititi napadnutu članicu.

U takvoj ratnoj psihozi, nakon rusko-ukrajinske krize Poljska kao najveća tranzicijska država pokušava ostvariti niz bilateralnih saveza kako bi se uvezale sve države istočne Europe, tako imamo poljsko-litavsko-ukrajinsku brigadu, imamo poljsko-rumunjske dogovore o suradnji na području sigurnosti te nakon tursko-ruske krize intenziviraju se i odnosi Poljske i Turske, te Poljske i Ukrajine kao i Ukrajine i Turske. Na taj način na istočnom krilu NATO saveza stvara se bedem Poljska-Rumunjska-Turska koji bi se popunio s baltičkim državama, Ukrajinom i Bugarskom čime bi se ostvarila snažna brana za prodor ruskog neo-imperijalizma kako pišu tursko-poljsko-ukrajinski mediji.

Privremena rješenja za Ukrajinu te sigurnosni problem Gruzije dok ne postanu članice EU-a i NATO saveza mogla bi potaknuti stvaranje saveza država između Baltičkog i Crnog mora te sa zapadne strane do Njemačke te s istočne strane do Rusije. Sve dok se EU i NATO ne planiraju širiti dalje na istok, Poljska danas provodi aktivnu politiku na uvezivanju ovih država koje bi se povezale u tzv. Međumorje, odnosno Inicijativu Jadran – Baltik – Crno more.

NATO karta Europe
NATO karta Europe

Ovaj plan je prvi put spomenut početkom 20 stoljeća kako bi se sve ove države zaštitile od njemačko-ruskih imperijalističkih težnji upravljanja tim prostorom. Te države su i danas svjesne opasnosti koja im se već dogodila 1939 godine te poljski predsjednik Adrzej Duda danas smatra da je Poljska dovoljno snažna da pokrene taj proces uvezivanja tih tranzicijskih država između tri mora te između Njemačke i Rusije. Svrha ovog saveza koji se u Poljskoj naziva ABC (Adryatik-Baltik-Morze Czarne) ili Međumorje, u Hrvatskoj se naziva Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more je ostvarivanje međusobnih jamstava pomoći bio bi:

  • Poboljšati svoju nacionalnu sigurnost zemalja članica utemeljenu na međunarodnom pravu, institucionalnoj dosljednosti i političku samopouzdanje
  • Odvratiti Rusiju od napada na članice putem tradicionalnog, hibridnog, informacijskog, trgovinskog ili drugog rata,
  • povećati slobodu, raspon, težinu i utjecaj djelovanja država članica na međunarodnom planu.

Temeljni uvjet stvaranja ovog saveza bi bio sporazum o obrani grupe država spremnih da pomognu jedni drugima protiv hibridnog rata koji bi strane sile provele protiv članica saveza. Ovakav savez se nastoji formirati zbog slijeda događaja koji su se događali od 2008 godine kad je ruska vojska napravila invaziju na Gruziju, međunarodno priznatu državu od strane UN-a, te nakon hibridnog rata koji se vodi u Ukrajini obzirom da je Krim okupirala vojska bez vojnih oznaka, za koje je ruski predsjednik naknadno priznao da su to ruski vojnici, a koji su direktno nadzirali provođenje referendumu o otcjepljenju Krima od Ukrajine. Mnoge države koje graniče sa Rusijom imaju snažne informacijskie, trgovinske, cyber, hladne te druge realne ratove.

Potpisnici ovog sigurnosnog pakta imali bi neformalni savez na području sigurnosti pri čemu bi članice mogle imati slijedeće međusobne aktivnosti:

  • multilatelarna koordinacija gospodarskih i drugih sankcija,
  • međusobna isporuka obrambenog oružja između članica saveza
  • prekogranično kretanje vojnika dragovoljaca
  • suradnja u pitanjima energetske sigurnosti i prometu, uzajamna pomoć u borbenoj obuci i modernizaciji naoružanja;
  • dijeljenje strateških, kontraobavještajnih i drugih informacija
  • zajedničke vojne industrije i drugih modela zajedničkih investicija
  • logistička pomoć u otpor mjerama hibridnog ratovanja, zajedničkih međunarodnih protu-propagandnih inicijativa, razmjena vojnih savjetnika i drugih stručnjaka

Suradnja među članicama osim ove sigurnosne obuhvaćala bi i ostale aktivnosti od intelektualnih i sveučilišnoj suradnji, međunarodnom turizmu te kulturnoj razmjeni.

Najnovije napetosti odnosa Ankare i Moskve dovele su do straha od većine članica bivšeg sovjetskog bloka te bi se tom trojnom savezu uz Poljsku, Rumunjsku i Ukrajinu mogle priključiti i druge države kao što su Estonija, Latvija i Litva, Bugarska, Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Azerbajdžan. Također bi se savezu mogle priključiti i Češka, Slovačka i Mađarska.

Od 2012 godine teku intenzivni trilateralni sastanci Turske, Poljske i Rumunjske na kojima se jednom godišnje raspravlja o strateškim i sigurnosnim pitanjima.

Međusobna solidarnost je pojačana nakon ruskog napada na Ukrajinu i aneksiju Krima. Aneksijom Krima, Rusija je zaoštrila i odnose s Turskom zbog krimskih Tatara koji su od završetka drugog svjetskog rata bili značajno obespravljeni te je ta obespravljenost i danas nastavljena zabranom ulaska na teritorij Krima od strane vodećih političara iz redova krimskih Tatara. Kako su Tatari snažno uvezani s Turskom, a podržavaju ostanak Krima u sastavu Ukrajine, čekala se samo prilika za značajnije zaoštravanje odnosa Turske i Rusije koja je kulminirala rušenjem ruskog vojnog zrakoplova. Također i snažna umiješanost Rusije u sukobima Armenije i Azerbejdžana na štetu Azerbajdžana samo dodatno zahlađuju odnose Rusije i Turske. Stoga ne treba čuditi povećana suradnja između Ankare i Kijeva koja se intenzivira od prosinca 2015 godine prvo kroz potporu Turske Ukrajini isporukom vojne bolnice. Tijekom posjeta ukrajinskog predsjednika Turskoj došlo je do potpisivanja deklaracije koja je sadržavala košaricu od 21 točke tursko-ukrajinske suradnje od gospodarske, kulturne, konzularne suradnje kao i sigurnosna pitanja u rasponu od proizvodnje oružja do obrazovanja.

Ovaj novi obrambeni savez nenuklearnih dražva smještenih između Njemačke i Rusije ne bi mijenjali europsku geopolotiku već bi pomogli u odvraćanja Rusije da krene u avanturističke prekogranične akcije kakve su poduzeli u Azerbajdžanu, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Ovaj istočno-europski savez bi ukazao kako Kremlju tako i Bruxellesu da razni pritisci do lijevo-liberalnih sa zapada do neo-imperijalističkih s istoka nemaju šansu za uspjeh jer savez ovih država sa snažnim gospodarski rastućim državama kao što su Poljska i Turska predstavlja ne samo vojnu, brojčanu već i gospodarsku snagu te bi ukazao da rastući ruski avanturizam može biti iznimno štetan za ruske nacionalne interese bez obzira na trenutno snažnu politiku vodstvu Rusije.

Položaj Hrvatske u ovom istočno europskom sigurnosnom savezu.

Geopolitički položaj Hrvatske koji je bio temelj dosadašnje sigurnosne politike srednje Europe kroz osovinu Hrvatska – Poljska – Rumunjska davao je snagu ne samo Inicijativi Jadran – Baltik – Crno more koja je nastala 30 rujna 2015 godine u New Yorku, već daje snagu cijelom prostoru tranzicijske Europe koju karakterizira tolerantnost naroda, religija i drugih različitosti o kojima smo pisali nedavno Nova snaga Nove Europe.  Uključenje Turske u ovaj projekt daje sa sigurnosnog aspekta snažnu osovinu Hrvatska – Poljska – Rumunjska – Turska koja bi predstavljala barijeru pokušajima njemačko-ruskog povezivanja preko Srbije što je do nedavno bila temeljna premisa ove balkanske migrantske rute kako bi se spriječilo povezivanje Jadran – Baltik te izgradnja energetskog plinskog koridora, dok su s druge strane pokrenuti veliki plinski plinovodi preko baltičkog mora.  Iz tog razloga danas imamo snažne njemačke pritiske da se omogući radikaliziranoj Srbiji otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom kako bi što prije došla pod njemački kišobran koji će omogući njemački prodor na bliski istok, iako Srbija apsolutno ništa nije napravila na razvoju ljudskih prava, tolerancije, uvažavanja manjina te prihvaćanja odgovornosti za ratne sukobe krajem prošlog stoljeća u kojima je bilo sudski potvrđenih elemenata genocida. Snažan udarac ovom njemačko-srpskom planu je zadala britanska ministrica Theresa May koja je energično istupila protiv daljnjeg proširenja Europske unije na Srbiju, Albaniju i Tursku te priprema Europsku uniju na mogućnost stavljanja britanskog veta na proširenje Europske unije. Hrvatska u ovom trenutku je otvorila nekoliko spornih pitanja oko otvaranja pristupnih pregovora Europske unije i Srbije, obzirom na niz preuzetih obveza Srbije, a koje ne poštiva. Hrvatska u toj zaštiti nacionalnih interesa bi trebala tražiti saveznike koje će teško naći po njemačkim pokrajinama gdje ministar vanjskih i europskih poslova vodi premijera Oreškovića. Podršku Hrvatska mora tražiti među onim političkim partnerima koji imaju zajedničke interese kao i Hrvatska, a to su danas prvenstveno članice Višegradske grupe te ove države Inicijative Jadran – Baltik – Crno more.

Hrvatska i Turska

Posjet Erdogana Hrvatskoj s velikim brojem gospodarstvenika šalje snažnu poruku Hrvatskoj. Odlazak Erdoganove delegacije na Mirogoj gdje je odao počast hrvatskim žrtvama Domovinskog rata na Zidu bola te odavanjem počasti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, Erdogan je poslao snažnu poruku da poštuje Hrvatsku nastalu u Domovinskom ratu, da poštuje Hrvatsku borbu protiv velikosrpskog imperijalizma čime je poslana poruka ne samo Srbiji, već i Rusiji koja istim metodama ugrožava opstojnost drugih naroda na prostorima gdje živi manjinska zajednica kako Rusa tako i Srba.

Erdogan i Grabar Kitarović, izvor Ured predsjednice
Erdogan i Grabar Kitarović, izvor Ured predsjednice

Najava trilateralnih pregovora Hrvatska-Turska-Bosna i Hercegovina bi trebali ojačati veze Hrvatske i Bosne i Hercegovine kako bi se genocidna tvorevina Republika Srpska uklonila obzirom da kao tumor uništava razvoj Bosne i Hercegovine u normalnu civiliziranu europsku državu. Postojanje Republike Srpske daje podršku razvoju ekstremnih islamističkih grupacija te bi njenim ukidanjem došlo do neutralizacije i ovih islamističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Hrvati Bosne i Hercegovine te Bošnjaci u Hrvatskoj bi trebali biti taj most koji će povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kako bi opstale i očuvale svoju državnost u ovoj snažnoj ekspanziciji radikalne i rehabilitirane pojave četništva koje je danas snažno zastupljena u Srbiji. Činjenica da tri najsnažnije stranke u Srbiji koji su dobile većinu glasova u Srbiji, odnosno pobjednička stranka Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića, stranka Ivice Dačića i stranka Vojislava Šešelja predstavljaju ozbiljnu prijetnju Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini jer se radi o strankama koje su sudjelovale u počinjenju najtežih zločina na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od Vukovara, Škabrnje, Baćina do Kozarca, Bijeljine i Srebrenice. Hrvatska i Bosna i Hercegovina to ne smiju zaboraviti, a hrvatski dužnosnici se moraju podsjetiti nedavne povijesti u kojima su stotite tisuća ljudi izgubile život zbog velikosrpske osvajačke politike. Posjet Erdogana Hrvatskoj, i prvi potezi koje je povukao odlaskom na Mirogoj jasna su ruka prijateljstva Hrvatskoj koju Hrvatska treba znati iskoristiti.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, Foto: Ured Predsjednice

Facebook Comments

Vezani članci

Što donosi posjet Erdogana Hrvatskoj?

Objavljeno u: Što donosi posjet Erdogana Hrvatskoj?
  • novipogled na: travanj 26, 2016 u 8:52 pm #4646

    Tijekom 26 i 27 travnja 2016 godine turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Posjet dolazi nakon snažne
    [Cijeli članak pročitajte ovdje: Što donosi posjet Erdogana Hrvatskoj?]

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.