Select your Top Menu from wp menus

Očekivanja od NATO summita u Varšavi

Očekivanja od NATO summita u Varšavi

Poljska će 8. i 9. srpnja biti domaćin ključnog NATO summita. U Varšavu će doputovati predsjednici država i vlada, ministri vanjskih poslova te ministri obrane svih 28 država članica NATO saveza i partnerskih zemalja. Prisustvovat će ukupno 2.500 izaslanika i gotovo 1.500 novinara. Summit bi trebao biti prekretnica u političkoj i vojnoj prilagodbi alijanse kroz duže vremensko razdoblje. Gotovo je sigurno da će domaćin Poljska inzistirati na većoj nazočnosti vojnih snaga duž cijelog istočnog krila pakta. Suradnja NATO i Rusije suspendirana je još 2014 zbog aneksije Krima, odnosno agresije na Ukrajinu i sve češćih vojnih prijetnji zemljama članicama.

Krajem prošle godine, čelnici država devet zemalja srednje i istočne Europe na čelu s Poljskom, objavili su zajedničku deklaraciju o “Savezničkoj solidarnosti i podjeli odgovornosti” (Allied Solidarity and Shared Responsibility) naglašavajući geostrateški značaj istočnog bloka i pozivajući NATO da nastavi jačati njihovu regiju kao i da u potpunosti provede akcijski plan o spremnosti (Readiness Action Plan) usvojen još na summitu u Walesu u 2014. U posljednjih nekoliko mjeseci, Alijansa je poduzela korake kako bi poboljšala prisutnost u istočnoj Europi a raspravljat će se i o planovima za još većim angažmanom. Konkretno, riječ je o povećanju broja postrojbi s bitno povećanim opsegom raketnog i teškog naoružanja a koje bi bile trajno stacionirane u državama članicama uz granicu s Rusijom, pod službenim NATO zapovjedništvom.

Očekuje se rješavanje brojnih nagomilanih problema i neugodnih pitanja poput nelojalnog doprinosa vojnim potencijalima Alijanse. U ovom trenutku, samo pet članica u Europi izdvajaju dogovorenih 2 % sredstava za zajedničku obranu. To su Poljska, Estonija, Turska, Velika Britanija i Grčka. Osim tih pitanja, saveznici će se morati nositi s težim izazovom zauzimanja zajedničkog stava u vezi ključnih rizika i prijetnji s kojima se suočava NATO. Trenutno, skoro sve zemlje središnje i istočne europe su antagonistički snažno usmjerene protiv Rusije, kao rezultat još uvijek sviježeg sjećanja na teror sovjetske ere koji i dalje vlada njihovim percepcijama europskog sigurnosnog okruženja. U međuvremenu, južni saveznici su više zabavljeni terorizmom, Turskom, Libijom i izbjegličkom krizom. U državama središnje i istočne Europe raste bojazan da bi zapadni saveznici mogli razrijediti svoje opredjeljenje za njihovu obranu, te surađivati s Rusijom u ime borbe protiv ISILa.

U fokusu predstojećeg summita bit će govora o suzbijanju potencijalnog raskola u Savezu, zbog različite percepcije regionalnih prijetnji koje dolaze na istočnim i južnim bokovima. Na istoku, ruska neo-imperijalna vanjska politika potkopava naš europski mir, kao i međunarodne zakone i norme aneksijom Krima i “mekom” invazijom Ukrajine. Odmah nakon aneksije, US i EU službeno uvode gospodarske sankcije protiv Ruske Federacije kao odgovor na agresiju i ilegalnu aneksiju Krima te za plansko destabiliziranje susjednih država. Europska unija se tako usprotivila otimanju Krima od Ukrajine i njegovom pripajanju Rusiji. Slabiji odgovor zasigurno bi značio još više agresije iz Moskve. Uz prilično agresivan ton i prijetnje iz Moskve, sankcije su rezultirale zahladnjenjem odnosa sa Rusijom kod gotovo svih zemalja EU. Savez je ostao čvrsto i jednoglasno na stavu da neće priznati aneksiju Krima i da samo temeljitom provedbom sporazuma Minsk može se osigurati dugoročni mir.

Različiti problemi sjevernih i južnih članica

Glavne prijetnje južnim članicama dolaze s Mediterana i Bliskog istoka a tiču se masovnih migracija i porasta ekstremizma. Odgovor zahtjeva složenu kombinaciju vojnog, humanitarnog i društveno-ekonomskog pristupa te užu suradnju sa sjevernoafričkim zemljama u sigurnosnim pitanjima, uključujući stabilizaciju Libije gdje je ISIL nedavno pojačao napade.

Mnoge NATO članice uključene su u Siriji (US, UK, Francuska i Turska). Takoder i Njemačka doprinosi koaliciji s izvidačkim operacijama u Siriji dok u Iraku podupire kurdske Peshmerge u opremi i obuci. Problem je činjenica da je Turska označila rusku intervenciju i potporu režimu u Damasku kritičnom. Na summitu nastojat će se preusmjeriti situaciju, tako da politički procesi mogu dovesti do veće stabilnosti.

Nesumnjivo je da će izbjeglička kriza imati značajnog udjela u raspravi. Južne članice poput Italije i Grčke već dugo zahtjevaju više solidarnosti ukazujući na potrebu za zajedničkim operacijama zaštite granica EU.

Dok se južne članice sočavaju s problemima migracija i terorizma, sjeverne NATO članice su već godinama izložene prijetnjama sve agresivnije Rusije. Kao rezultat toga, Njemačka, Francuska i Velika Britanija će morati uzeti u obzir pozicije koje smanjuju tenzije između “sjevera” i “juga”. US će sigurno težiti jedinstvu u Savezu te potaknuti Europljane da pokažu više liderskih sposobnosti u sigurnosnim pitanjima, kao i da povećaju svoje proračunske potrošnje za obranu na dogovorenih 2% BDPa.

Zbog svoje kompleksne unutarnje političke situacije i nekih ranijih sporazuma, Njemačka se izuzima toga cilja od 2 % jer bi on iznosio čak 50 milijardi eura. Postoje indicije da će biti riječi i o razmatranju modaliteta odsupanja od statičkog 2 % doprinosa članica.

U potrazi za zajedničkim odgovorima

Važno pitanje koje će zemlje NATO morati da rješavati na summitu je nova dimenzija čuvenog članka 5. Naime, zemlje će trebati ispitati Članak 5 u kontekstu “Smart Defence” inicijative. Rusija je pokazala da može brzo mobilizirati i do nekoliko tisuća vojnika u roku od 3-4 dana. Stalnih 5.000 NATO snaga za brzo djelovanje se ne može nositi s tim ruskim sposobnostima u slučaju nužde, jer njihova reakcija traje od 5 do 6 dana. NATO je također zabrinut zbog ruskih planova i mjera za blokiranje dijelova istočne Europe u slučaju sukoba. Odgovarajuće protumjere su obavezne međutim, s obzirom na različit zemljopisni položaj unutar Saveza, pronalaženje nekog brzog odgovora na ove ruske prijetnje će ipak biti teško.

NATO karta Europe
NATO karta Europe

Nema nikakvog smisla da se i dalje inzistira na raspravi o tome hoće li NATO borbene postrojbe biti stacionirane na trajnoj ili rotirajućoj osnovi, kao i US odluke da pošalje oklopne brigade u istočnu Europu. Daleko najvažnije da su stacionirane snage za brzo djelovanje na mjestu u slučaju nužde, s mogućnošću da se koriste unutar i izvan Europe. Sigurnosna situacija u Europi je vrlo neizvjesna. Trebamo više fleksibilnosti u naše odgovore, a ne samo slijediti zastarjele mjere jer u vremenu “hibridnog ratovanja” Alijansa mora biti u potrazi za “hibridnim rješenjima”.

Posebno osjetljiva tema bit će pitanje buduće uloge nuklearnog oružja u novoj strategiji. Naša obrambena doktrina još uvijek se temelji na načelu da je Rusija partner i da neće koristiti svoje nuklearne sposobnosti protiv Saveza. Međutim, realnost je nešto drugačija. Agresivna putinova Rusija već je donijela novu strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj se za razliku od prethodnih, NATO i Sjedinjene Američke Države prvi put jasno navode kao jedna od prijetnji ruskoj nacionalnoj sigurnosti. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na Novu godinu potpisao “Strategiju nacionalne sigurnosti Ruske Federacije“ na osnovu kojeg se Washington i širenje NATO saveza identificiraju kao prijetnja za sigurnost zemlje. Osim toga, svijet je ostao zgrožen nad ruskim vojnim vježbama sa simulacijom uporabe nuklearnog oružja protiv Poljske, kojoj je također zaprijećeno i postavljanjem nuklearnog oružja u Kaliningradu. Suvišno je opet spominjati učestalo i namjerno kršenje poljskog zračnog prostora. Sukladno tome, postoji potreba za novim nuklearnim konsenzusom u Savezu o čemu će također biti riječi u Varšavi.

Iz europske perspektive, važno je naglasiti da je poljska sigurnost i naša sigurnost. Bilateralna suradnja Njemačke s Poljskom dosegla je razinu bez presedana. Njemački bataljun pješaštva je podređen poljskim jedinicama dok je jedna poljska tenkovska bojna podređena njemačkim brigadama. Upravo ova grupa treba u budućnosti voditi Multinacionalni Korpus Sjevero-Istok s bazom u mjestu Szczecin. Osoblje korpusa trenutno je 400 vojnika, odakle trećina njih potječe iz njemačkog Bundeswehra. Također grupa sudjeluje i u zračnom patroliranju iznad baltičkih državagdje njemačka značajno pridonosi spremnosti AWACS jedinica.

Ono što svi očekujemo je prije svega snažna demonstracija jedinstva, koja šalje signal svim potencijalnim protivnicima. Ovaj ključni summit u Varšavi imat će odlučujući utjecaj na strateške prilagodbe u pogledu pretpostavki i temelja na kojema NATO alijansa funkcionira. To se odnosi i na oružane snage koje djeluju pod njezinom jurisdikcijom a posebno osjetljiva tema bit će pitanje buduće uloge nuklearnog oružja u novoj strategiji. Cilj adaptacije je prilagodba NATO snaga kao odgovor na rastuću prijetnju, što osobito uključuje odgovor na prijetnje od strane agresivne Rusije!

piše: Tomislav Matteo Herceg/Novi Pogledi/ Blogger Europa

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *