Select your Top Menu from wp menus

Nova geopolitička situacija u Europi: Rusija natjerala Tursku da uđe u savez s Poljskom, Rumunjskom i Ukrajinom.

Nova geopolitička situacija u Europi: Rusija natjerala Tursku da uđe u savez s Poljskom, Rumunjskom i Ukrajinom.

Rusija je prisilila Tursku na izgradnju saveza s Poljskom, Ukrajinom i Rumunjskom. Taj savez kako tumače pojedini analitičari  iako rizičan stvara novu geopolitičku situaciju.

“Ja sam poklonik ovog približavanja između Poljske i Turske. Turska je vrlo učinkovita i ostvaruje svoje ciljeve gotovo bez otpora unutar EU i NATO-a. Ovaj savez je dosta egzotičan i rizičan, ali ako je došlo do približavanja između Poljske, Ukrajine i Turske, imamo novu geopolitičku situaciju u Europi.” – rekao je dr. Ryszard Żółtaniecki iz Collegium Civitas. Stručnjak za međunarodne odnose Jaroslaw Guzy je također komentirao ovo novo stanje s Turskom: “Problem s Turskom je u tome što je demokracija tamo nešto manja. Težak su partner, ali je vrlo važan ako razmatrate stvarne političke interese. Rusi su si napravili veliku štetu antagonizirajući  odnose s Turskom.”

Sve veći broj bilateralnih sporazuma po pitanju vojne suradnje koji se u zadnje vrijeme događaju kao što su sporazum o vojnoj suradnji između Turske i Ukrajine, Sporazum između Poljske, baltičkih država i Ukrajine oko formiranja zajedničke vojne postrojbe na razini brigade, Sporazumi između Poljske i Rumunjske, pokazuju nove trendove u istočnoj Europi koji su nastali zbog agresivne politike Rusije kojom se ugrošava siguranost prvenstveno baltičkih država gdje posebno u Latviji i Estoniji postoji značajna ruska manjina.

Uzrok cijelokupnoj situaciji je kriza u Ukrajini te nedopustivo kršenje međunarodnog prava aktivnom vojnom ulogom unutar jedne međunarodno priznate države te pripojenje dijela teritorija čime je napravljen presedan u međunarodnim odnosima na europskom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata. Aneksija Krima predstavlja povratak u 1938 godinu kada je Njemačka na istim principima pokrenula Drugi svjetski rat. Uzrok velik broj njemačkim manjina koje je Adolf Hitler pokušao ujediniti na štetu ostalih naroda Europe.

1991. godine na tim temeljima je započet rat na prostoru bivše Jugoslavije gdje su Srbi pod vodstvom Slobodana Miloševića također pokušali ujediniti sve prostore na kojima je obitavala srpska zajednica na štetu ostalih naroda. Srbi su imali značajnu zajednicu u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori, te su smatrali da Makedonija i Kosovo povijesno pripadaju Srbiji te su iz tog razloga pokrenuli proces stvaranja Velike Srbije pri čemu je došlo do ratnih sukoba prvo u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, zatim u Bosni i Hercegovini te na Kosovu.

Nakon sloma velikosrpske ideje na istim temeljima su se razvijali sukobi na istoku Europe u postsovjetskom prostoru. Rat u Moldaviji, rat u Gruziji, rat u Ukrajini, prisilna aneksija Krima te sve učestalije prijetnje baltičkim državama daju za pravo Poljskoj pokretanje vlastite strategije zaštite nacionalnih interesa posebno zbog ponovon određene vrste rusko-njemačkih dogovora koji su prije 77 godina teške posljedice po Poljsku. Pa tako i putem novih političkih saveza pomalo se stvara nova geopolitička situacija u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Učestale provokacije oko kršenja zračnog prostora i unutarnjih voda na Baltičkom moru predstavljale su tip provokacija kojim bi se testirala spremnost članica NATO saveza na zaštitu pojedine svoje članice. Te provokacije su rezultirale i jednom iznimno opasnom situacijom kak je turska protuzračna obrana oborila jedan ruski lovac. To je bio okidač koji je pokrenuo ubrzanu vojnu suradnju kroz bilateralne ugovore između Turske, Ukrajine, Rumunjske i Poljske. Turska kao druga po snazi članica NATO saveza svakako ima važnu ulogu, iako u nekim političkim stajalištima između Turske i ostalih ovih država postoje ogromne razlike, pravo na zaštitu je prevladavajući interes među tim državama.

Da li će Putin krenuti stopama Hitlera ili Miloševića u ostvarivanje onog što njegovim prethodnicima nije uspjelo uskoro će se znati. Svakako nije riješenje radi jedne manjine ugrožavati prava većeg broja stanovništva ovih država koje su na udaru nove ruske vojne doktrine. Da bi se uvezala područja kao što su Pridnjestrovlje, Krim, Donbass, Abhazija, Južna Osetija s Kaliningradskom oblasti te Estonijom i Latvijom svakako će nepovoljno utjecati na zajednicu od gotovo 100 milijuna ljudi koji se protive toj ideji i dovest će do značajnog otpora koji jedino može rezultirati tako kako su prošli Hitler i Milošević.

Nova geopolitička suradnja ove 4 države ako u potpunosti stupe na snagu imat će snažan mehanizam odvraćanja od budućih sukoba jer samo snagom se može odgovoriti na agresivnu politiku koju neki žele nametnuti u Europi. Rusija crpi snagu na jačanju ekstremne desnice u Europi gdje u Francuskoj Nacional Front ima značajnu ulogu, u Austriji je gotovo pobijedio pripadnik krajnje desnice Norbert Hofer. U njemačkoj također jača Alternativa za Njemačku. Britanski UKIP snažno zagovora potpuni izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Ovo jačanje ekstremno desnih stranaka u Europi slabi Europsku uniju što pogoduje Rusiji za širenje svojeg utjecaja. Do snažnog bujanja ekstremizma dolazi nakon velike gospodarske krize 2007 godine kad je njemačka kancelarka Angela Merkel nametnula cijeloj Europskoj uniji svoj model izlaska iz krize pri čemu je Njemačka snažno gospodarski ojačala, dok je jug Europe tonuo u sve veće zaduživanje, Velika Britanija nakon tog praktički više ne sudjeluje u odlukama unutar Europske unije te se u zadnje vrijeme, a posebno zbog promašene migrantske politike koju je ponovno nametnula njemačka kancelarka stvaraju nove snage za obranu tisućljetnih europskih vrijednosti među članicama Višegradske grupe pod dominantnom ulogom Mađarske i Poljske. Poljska nije prihvatila taj njemački model i danas je najbrže rastuće gospodarstvo u Europi. Gospodarstvo koje je snažan motor za svoje političare koji danas stvaraju novu geopolitičku situaciju u Europi. Lijevo liberalno vodstvo Europske unije na čelu s njemačkom kancelarkom danas rade snažne pritiske na Poljsku i Mađarsku, posebno na Poljsku svjesni snage koju ta država danas posjeduje. Pritiscima na vladu i predsjednika Poljske oko Ustavnog suda zapravo žele slomiti taj otpor koji danas imaju snažne konzervativne vlasti u Poljskoj.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, foto: Ilustracija NP

Facebook Comments

Vezani članci

1 Komentar

  1. Pingback: Nova geopolitička situacija u Europi: Rusija natjerala Tursku da uđe u savez s Poljskom, Rumunjskom i Ukrajinom. » Kultura i politika

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *