Select your Top Menu from wp menus

Inicijativa tri mora u Dubrovniku dobila snažnu podršku SAD-a i Kine

Inicijativa tri mora u Dubrovniku dobila snažnu podršku SAD-a i Kine

U Dubrovniku se raspravlja o političkoj platformi neformalne inicijative Baltik-Jadran-Crno more, trenutačno jednom od prioriteta hrvatske vanjske politike.

Na forumu je šestero predsjednika, uz domaćine Kolindu Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dudu sudjelovali su predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė, predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Mađarske János Áder te predsjednik Bugarske Rosen Plevneliev. Otvorili su ga dvoje najvećih zagovornika inicijative, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda.

Inicijativa triju mora, kako je nazvana za ovu priliku, za hrvatsku predsjednicu predstavlja autentičnu srednju Europu. Povezivanje sjevera i juga zapravo jest srž inicijative koju mnogi doživljavaju kao svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, pa ne čudi američki interes da ona zaživi.

Ali inicijativa, osobito zbog povezivanja baltičkih i jadranskih luka, komplementarna je i s kineskom strategijom Puta svile.

U svom govoru predsjednica Grabar-Kitarović naglasila je kako je pred zemljama inicijative puno izazova. I demografski, jer mladi iz zemalja istočne i srednje Europe iseljavaju, ali i sigurnosni, uključujući i migrantsku krizu. Energetski, tim više jer Rusija koristi energente u dnevnoj geopolitici.

Čelnica države naglasila je i kako područje Inicijative Jadran-Baltik-Crno more predstavlja 28% teritorija Unije i 22% njezina stanovništva, ali i samo oko 10% BDP-a. Inače izvozno orijentirane svoj će izvoz pospješiti izgradnjom učinkovitih prometnih koridora i modernom prometnom infrastrukturom.

Predsjednica je istaknula kako je prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora “žila kucavica” Europe i da je za njegov razvoj potrebno 50 milijardi eura.

Konkurentnija i sigurnija Europa kao posljedica tog povezivanja, to je cilj neformalne inicijative koja je prvi put predstavljena na marginama prošlogodišnjeg jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a. Nepunih godinu dana poslije šest predsjednika (drugi su zastupljeni na nižoj razini) raspravljat će o političkoj platformi inicijative, jednog od trenutačnih prioriteta hrvatske vanjske politike.

Prošle godine u New Yorku tom inicijalnom sastanku nazočili su i predstavnici Atlantskog vijeća SAD-a. Danas je u Dubrovniku jedan od visokih uzvanika i bivši Obamin savjetnik za nacionalnu sigurnost James L. Jones. To dovoljno govori o američkom interesu da ova inicijativa, za mnoge svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, zaživi. Ali u Dubrovniku je i zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova. Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more tijekom prošlogodišnjeg sastanka s hrvatskom predsjednicom u Pekingu je pozdravio i Xi Jinping. Istaknuo je da je razvoj europskog koridora sjever-jug, čiji je temelj povezivanje luka Jadranskog i Baltičkog mora, komplementaran s kineskom strategijom Puta svile.

Cilj Inicijative Jadran-Baltik-Crno more jest jačanje svekolike srednjoeuropske suradnje – političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne.

LNG terminal na Krku, koji ima status europskog prioritetnog projekta, jedan je od ključnih ishodišta za veliki energetski koridor prema Baltiku. Terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod, koji bi plin iz kaspijske regije mogao dovesti u ovaj dio Europe, mogli bi Hrvatsku pretvoriti u plinsko čvorište ovog dijela Europe.

I o energetskom povezivanju i energetskoj sigurnosti bit će danas i sutra u Dubrovniku možda i ponajviše riječi. Izgradnjom željeznice Rijeka – Budimpešta, što nužno dovodi do jačanja riječke luke, dio prometa koji se danas odvija preko Sjevernog mora mogao bi se, pak, nakon otvaranja novog dijela Sueskog kanala, odvijati i preko naše najveće luke. I koridor 5C tada dobiva novu težinu.

Energija, promet, telekomunikacije – sve to treba sagledavati u kontekstu promijenjene geopolitičke karte Europe.

Na kraju današnjega programa dvoje najvećih zagovornika inicijative, Kolinda Grabar Kitarović i njezin poljski kolega Andrzej Duda, imat će i bilateralni sastanak.

Sastanak u Dubrovniku komentirao je i gost Hrvatske uživo prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, koji se osvrnuo na značaj transferzale Sjever – jug koja je do sad bila dosta zapostavljena.

“Ova inicijativa nije nova stvar, ako se pogleda hrvatski geopolitički i geostrateški položaj, Hrvatska je na putu koji povezuje istok i zapad te sjever i jug. Do sada je transverzala istok – zapad bila puno aktivnija nego ova sjever – jug te bi se u Dubrovniku trebalo govoriti o toj transferzali sjever – jug. Predsjednica RH je već ranije promovirala tu Inicijativu. Ona ima konkretne sadržaje, ti sadržaji su prvenstveno energetski i tu bi Republika Hrvatska mogla profitirati, međutim to ona ne može sama riješiti nego postoji niz drugih faktora koji su vezani uz geoplitičke interese koji bi to eventualno mogli realizirati. Čuli smo da su Sjedinjene Američke Države zainteresirane kako bi ograničile ruski utjecaj u srednjoj Europi, posebice na toj vertikali od Sjevernog mora, od Baltičkog mora prema Jadranu, odnosno prema Crnomu moru isto tako Kina koja pokušava pronaći nove putove transporta roba prema tom srednjeeuropskom, ali i istočnom dijelu Europe. Kad bi se poklopili ti interesi i kada bi u određenom trenutku bili pronađeni odgovarajući investitori, onda bi se to moglo realizirati. Mi već godinama pričamo o LNG terminalu na Krku, nažalost još uvijek nema ni izvjesnog kada će se on započeti, odnosno hoće li i na koji način će on biti jedno jako energetsko čvorište za srednju i istočnu Europu. U Dubrovniku se može očekivati puno razgovora jer su ovo teme koje su se pojavljivale već i na drugim sastancima i jako je teško očekivati da će se nešto konkretno dogovoriti jer to konkretno u političkom smislu podrazumijeva odrđenu deklaraciju, nešto na što bi se države ili državnici koji se nalaze u Dubrovniku obvezali, vjerojatno se neće obvezati, ali će razgovarati o važnim temama. I to je važno kad se razgovara o takvim temama onda one ulaze u javni prostor, a ove teme o kojima se u Dubrovniku razgovara već imaju određenu izvjesnost realizacije. LNG terminal na Krku nije tako daleko od realizacije, trebaju se poklopiti određeni interesi i mislim da bi Republika Hrvatska tu trebala biti puno aktivnija i ne čekati da o tome drugi odlučuju kad će se to realizirati. Nismo dovoljno aktivni ni u okviru Europske unije, ali niti s drugim partnerima koji bi bili zainteresirani.” – istakao je Cvrtila.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, HRT, foto: Ured Predsjednice

Facebook Comments

Vezani članci

1 Komentar

  1. Pingback: Inicijativa tri mora u Dubrovniku dobila snažnu podršku SAD-a i Kine » Kultura i politika

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *