Select your Top Menu from wp menus

FOREIGN OFFICE: Uspravnica sigurnosti od Jadrana do Baltika

FOREIGN OFFICE: Uspravnica sigurnosti od Jadrana do Baltika

Opće je poznata izreka kako slika govori više od stotinu riječi. Grafički prikazi, sheme i fotografije prikladno su sredstvo prenošenja određene poruke, osim što mogu imati dokumentacijsku ili vizualizacijsku vrijednost. To itekako vrijedi i za ilustracije kojima se pojašnjavaju problemi iz domene svjetske političke geografije. S vremena na vrijeme, svjedoci smo tako raznih predikcija i prognoza brojnih think-tankova u kojima se na kartama svijeta prezentiraju posljedice očekivanih turbulencija u međunarodnom političkom poretku tijekom sljedećih desetljeća. Pa američki izvori svojim kartama najavljuju raspad Rusije ili prekrajanja interesnih sfera na euroazijskom tlu u korist prozapadnjačkih snaga, ili pak njihovi ruski pandani sa suprotnom agendom grafički predočavaju lomove unutar SAD-a i euroatlantskog bloka.

U kontekstu sagledavanja neke slike kao ciljane poruke, zanimljiva je objava britanskog Foreign Officea, koju je kod nas prenio Večernji list kao usputnu zanimljivost, o razinama realne terorističke prijetnje za svaku pojedinu zemlju Europe.

Elementarni smisao koji se može isčitati iz tako koncipiranog prikaza ‘karte terora’ jest da se najviši nivo opasnosti od globalnog terorizma vezuje uz stare članice Europske Unije i temeljnu okosnicu eurointegracijskih napora – Njemačku, Francusku, Belgiju, te uz njih Španjolsku, dok se naspram njih, relativno sigurnima od terorizma smatraju pribaltičke republike – Litva, Latvija i Estonija – i zemlje članice Višegradske grupe – Poljska, Češka, Mađarska i donekle Slovačka. Mnogi će se složiti s tim kako je to očigledno i vjerno reflektira stanje na terenu, te ne predstavlja ništa novo.

No, od samog prikaza razdvojenosti ta dva bloka kao dva zasebna svijeta, ako ih promatramo isključivo kroz prizmu sigurnosti građana i stabilnosti, znakovitiji je sam trenutak objavljivanja ovog sadržaja. S obzirom na opću medijsku zasićenost napisima o terorističkim napadima koji su potresli Europu tijekom nekoliko posljednjih tjedana, za pretpostaviti je da je kategoriziranje tih zemalja prema razini prijetnje i njihovo svrstavanje u ‘pribaltičko-višegradski’ sigurni/istočni ili ‘njemačko-francuski’ nesigurni/zapadni blok u određenoj mjeri i slanje poruka njihovim građanima o ispravnosti strateških politika vlada tih zemalja. A upravo sigurnost od globalnog terorizma ima vrlo visoku cijenu ovih dana, i postupno se uzdiže na jedno od osnovnih pitanja u političkom životu Europske unije.

Drugim riječima, dok javnim medijskim prostorom dominiraju slike masovnih ubojstava u trgovačkim centrima i naleta kamiona na mase slavljenika, i dok milijuni konzumenata diljem Europe upijaju takve sadržaje i pohranjuju ih u skrovitom kutku uma izgrađujući pritom i vlastiti emocionalni odnos prema tim strahotama, Foreign Office nas podsjeća na to da u Europi egzistira harmonična Arkadija, kutak mira i sigurnosti, locirana na tzv. uspravnici, u liniji zemalja od Baltika pa skoro do Jadrana.

U komentiranju ovog neegzaktnog i naizgled marginalnog predmeta kakav je jedan kartografski prikaz možemo si dati slobodu protumačiti taj oblik komunikacije i kao vid cinizma Londona prema zemljama s kojima je Velika Britanija dugo vodila interne sukobe oko vizije i uređenja Europske unije. U određenoj mjeri zasigurno jest riječ o likovanju ‘brexiteera’ nad sudbinom koju su si krojitelji sudbine Europske unije namijenili aktualnom politikom demografske obnove i migracija po principu otvorenih vrata.

S druge strane, proporcionalno kritiziranju politike ‘stare Europe’ čija se bit može sažeti u poruku “što ste željeli – dobili ste”, nedvojbeno je kako Foreign Office svojim afirmativnim pristupom prema navedenim istočnoeuropskim zemljama nastoji pronaći nove komunikacijske kanale, ojačati svijest o zajedničkim interesima preko euroatlantske (NATO) platforme, i držati otvorene prilaze ka suradnji u budućnosti, što je u primarnom interesu britanske vanjske politike ukoliko se nađe izvan formalnih okvira EU.

Ivan Žalac/Novi Pogledi, foto: Foreign Office

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *