Select your Top Menu from wp menus

Stiže poljski odgovor na Sjeverni tok 2.0: Poljska gradi veliki energetski čvor na svojem teritoriju – I dio

Stiže poljski odgovor na Sjeverni tok 2.0: Poljska gradi veliki energetski čvor na svojem teritoriju – I dio

Poljska je pokrenula projekt vlastitog energetskog huba na svojem teritoriju što se neće svidjeti poklonicima projekta Sjeverni tok 2.0. Pokretanjem ovih mjera Poljska bi se pretvorila u veliko energetsko čvorište što posebno iritira Berlin koji je preko projekta Sjeverni tok 2. I ukupnim kapacitetom 110 milijardi m3 potpuno stavio u ovisnost cijelokupan prostor srednje Europe. Ovim projektom bi se Poljska zaštitila od rusko-njemačkog utjecaja koji bi ako se realizirao postao ne samo energetska prijetnja neovisnosti već i bi predstavljao i snažno političko oružje.

Izgradnja plinskog čvorišta u Poljskoj je bila jedna od glavnih tema o kojima se raspravljalo tijekom službenih razgovora i na marginama konferencije Gazterm. Istaknuto je da preko poljskog teritorija već prolaze velike količine plina na relaciji istok – zapad (uglavnom preko plinovoda Yamal). Pokrenuti su projekti na osi sjever – jug pri čemu je najvažniji trenutno LNG terminal Świnoujście na Baltičkoj obali koji će se proširiti do 7,5 milijardi m3, također bi se izgradio i plinovod između Poljske i Danske s minimalnim kapacitetom 7 milijardi m3. Na taj način bi se pripremio plinski sustav koji bi sa sjevera prihvaćao oko 17,5-18 milijardi m3 ukupno. U osnovi bi plinovod dopremao Norveški plin preko Danske. Danas Poljska troši oko 15,5 milijardi m3 uz vlastitu proizvodnju od 4,4 milijarde m3. Ugovor za Yamal istječe 2022 godine te bi do tad trebalo osigurati u potpunosti alternativni dobavni pravac plina, iako samom izgradnjom ovog sustava preko Baltičkog mora bi se osigurali povoljniji uvjeti kupnje plina od Gazproma što će koristiti Poljskoj, dok će ovaj alternativni plin već pokrenutom mrežom plinovoda ići dalje ostalim članicama Višegradske skupine, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.

Do 2020 godine se planira završiti projekt povezivanja Poljske priključcima na susjedne države Češku, Slovačku i Ukrajinu, o čemu smo pisali nedavno. Sa Češkom bi se povezao plinovod kapaciteta 5 milijardi m3, sa Slovačkom 5,7 milijardi m3, odnosno u konačnici 9,5 milijardi m3 dok bi s Ukrajinom bila povezana Poljska dvosmjernim plinovodom kapaciteta 8 milijardi m3. Na drugoj strani s litavskim plutajućim LNG terminalom bi se povezao plinovod kapaciteta 5 milijardi m3.

Ovi projekti bi gotovo u potpunosti integrirali srednju Europu u okviru koridora sjever– jug. U konačnici bi se ta mreža plinovoda od LNG terminala Swinoujscie na Baltiku do hrvatskog otoka Krk i LNG terminala Krk na Jadranu. Na Krku bi se isto trebao izgraditi takav LNG terminal kao u Swinoujsciu (Gdansk). Kako je hrvatski projekt još uvijek u fazi planiranja plan je da se koriste resursi sa sjevera dok u potpunosti ne profunkcionira i hrvatski LNG terminal te plinovod od otoka Krka do Mađarske.

Hrvatski krak mreže srednjeeuropskih plinovoda bi se proširio prema Azerbajdžanu, Iranu, Iraku i Turkmenistanu (Turkmenistan i Azerbajdžan su veliki proizvođači plina). Plinovodom bi se Krk spojio sa južnim Kavkazom preko Crne gore, Albanije, Grčke i Turske.

Poljska je također pokrenula projekte povećanja plinskih skladišta s trenutnih 2,8 milijardi m3 na 3,3 milijardi m3, a do 2025 godine se planira pokrenuti skladištenje do 7 milijardi m3. Projekt skladištenja je također iznimno važan za slučaj krize i ako država želi postati ozbiljno čvorište za distribuciju plina. Na taj način bi se osigurale konkurentne cijene za učinkovitu distribuciju u slučaju krize, iskorištavanjem razlike u cijeni, ovisno o godišnjem dobu i drugim faktorima koji utječu na cijenu plina uključujući prodaju i skladištenje.

Informacije dobijene od sudionika Gazterm društva za upravljanje kao što su Gaz System, PGNiG, OSM pokazuju da poljsko čvorište plina nije samo u fazi razmatranja već i u fazi provedbe. Moguće je da se na kraju stvori tvrtka za koordinaciju projekata koji se odnose na stvaranje regionalnog centra za skladištenje plina i trgovinu kako je na konferenciji predložio Adam Matkowski s Instituta DISE (Dolnośląski Instytut Studiów Energetycznych). Ovo je velika prilika za Poljsku koju nije jednostavno ostvariti prema mišljenju Matkowskog.

Tijekom  konferencije Gazterm 2016 održane od 16 do 18 svibnja u poljskom baltičkom gradu Międzyzdroje nedaleko od grada Świnoujście, odnosno grada Szczecina pod nazivom „Sigurnost i razvoj poljskog tržišta plina“, predsjednik poljske energetske tvrtke TGE (Towarowej Giełdy Energii), Ireneusz Lazor istakao je kako je važno da se plinom koji dolazi u Poljsku zahvaljujući novoj infrastrukturi trguje na Varšavskoj burzi.

Na konferenciji je ukazana opasnost od koncepta Sjeverni tok 2.0 gdje bi se kapacitetom od 110 milijardi m3 preko Baltičkog mora dopremao Gazpromov plin u Njemačku, pa bi čak i zbog propisa EU-a svejedno došlo do zasićenja tržišta srednje Europe ruskim plinom. Iz poljske perspektive izgradnja ovih projekata sjever – jug su od iznimne važnosti, ali se moraju provoditi u zajedničkoj suradnji svih država od Jadrana do Baltika, odnosno država potpisnica protestnog pisma upućenog Junckeru. Ako bi projekt Sjeverni tok 2.0 zaživio, plinovod Yamal bi izgubio svoju dosadašnju funkciju. Jasan je njemački plan kako bi Njemačka projektima Nord Stream 1 i 2 postala distributivni centar za ruski plin koji bi omogućio znatno pojeftinjenje plina na Njemačku, dok bi poskupio za države srednje, istočne i jugoistočne Europe jer bi bile u potpunoj zavisnosti od rusko-njemačkih dogovora. Ovaj projekt je svakako štetan za cijelu Europu jer stvara nekonkurentnu situaciju te netržišno uvjetovanje cijenama plina.

Također i plan koji je najavio ukrajnski predsjednik Petro Porošenko o gradnji velikog skladišta plina u zapadnoj Ukrajini što također može predstavaljati konkurenciju poljskim projektima skladištenja plina.

Na ovaj način Poljska diktira cijelokupni projekt povezivanja Jadrana i Baltika i ne želi ovisiti o drugim državama. Dugo vremena se očekivao projekt LNG terminala na Krku za koji su planovi postojali još prije 10 godina, međutim raznim nedržavničkim postupcima hrvatskih vlasti taj projekt je i danas u fazi planiranja te je Poljska odlučila pokrenuti alternativne projekte koje ona može kontrolirati te se prvo krenulu u izgradnju sa sjevera. Jednostavno će se natjerati Hrvatsku da mora pokrenuti svoj dio posla oko dvosmjernog plinovoda do Mađarske te LNG terminala na Krku. Iako se pojavio novi problem što je vlasnik zemljišta gdje se planira gradnja terminala Republika Austrija koja je preuzela hipotetke Hypo banke nakon očito ciljanog stečaja tvrtke DIOKI koja je bila vlasnik zemljišta, a sve kako bi se pogodovalo određenim rusko-njemačkim lobijima kojima nije u interesu izgradnja LNG terminala na Krku.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, foto: Ilustracija NP

  • Nastavak: Sjeverni tok 2.0 kao energetsko oružje: obustava isporuke samo državama Jadran – Baltik – Crno more (Międzymorze) – II dio
Facebook Comments

Vezani članci

1 Komentar

  1. Pingback: Sjeverni tok 2.0 kao energetsko oružje: obustava isporuke samo državama Jadran-Baltik-Crno more (Międzumorze) – II dio | Novi Pogledi

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *