Select your Top Menu from wp menus

Sjeverni tok 2 kao katalizator podjele EU

Sjeverni tok 2 kao katalizator podjele EU
Foto od:https://bloggereuropa.wordpress.com/2016/04/02/sjeverni-tok-2-kao-katalizator-podjele-eu/

Zemlje potpisnice prosvjednog pisma pogotovo Poljska i Bugarska, osjećaju se izigrano – Poljska je u ime europske solidarnosti i pod pritiskom Bruxellesa odbacila ponudu da Sjeverni tok 1 prođe njezinim teritorijem, a ona bude distributivni centar i time zaradi stotine milijuna dolara. Bugarska je pak, na nagovor Berlina uspješno sabotirala gradnju Južnog toka i time odustala, od milijardu dolara prihoda godišnje. Sada će plin teći u suprotnome smjeru od sjevera ka jugu!

Novi ruski plinovod Sjeverni tok 2 teško se može promatrati samo kao komercijalni projekt kakvim ga se želi predstaviti. Moskva je već najavila da će okončati tranzit plina preko Ukrajine 2020 godine, a svih 50 do 60 milijardi kubika plina koje trenutno tranzitiraju preko te zemlje sada namjeravaju isporučivati preko Sjevernog toka 2. Eventualnom gradnjom Sjevernog toka 2, ukupni kapacitet plinovoda između Njemačke i Rusije iznosio bi oko 110 milijardi kubika plina godišnje a kako se trenutno koristi samo četvrtina kapaciteta već postojećeg Sjevernog toka 1, taj novi pravac bio bi sasvim dovoljan da supstituira cjelokupni tranzit plina kroz niz zemalja istočne i srednje europe. Na osnovu čega onda njemački savezni ministar za energetiku i gospodarstvo, Sigmar Gabriel može tvrditi da je projekat komercijalni kada podaci operatora plinskog transportnog sustava govore da je iskorišteno samo 27 % raspoloživog kapaciteta Sjevernog toka 1?

Gazprom je Južni tok pokušavao realizirati sklapajući međudržavne ugovore sa zemljama kojima je plinovod trebao prolaziti, no Europska komisija je projekt blokirala, tvrdeći da je protivan zakonodavnoj regulativi trećeg energetskog paketa koji je stupio je na snagu još 3. ožujka 2011 no nikad još nije primijenjen u potpunosti. Međutim u slučaju Sjevernog toka 2, EK ne želi primjeniti ista ta zajednička europska pravila koja smo usvojili a koja su priječila realizaciju Južnog toka. Eventualna izgradnja ovog plinovoda drastično će promijeniti europski sustav dobave plina pri čemu će EU čak 80 % plina dobivati samo preko jednog dobavnog pravca iz Rusije, a to nedvojbeno predstavlja kršenje europskog energetskog zakonodavstva. Ako i bude izgrađen on će nužno postaviti neke nove trase plinovoda i sigurno će redefinirati bazične energetske, ekonomske ali i geopolitičke odnose u Europi!

Uz postojeći Sjeverni tok 1, jedino bi Njemačka postala veliki dobitnik Sjevernog toka 2 te glavni centar za distribuciju ruskog plina u Europi. No, taj projekt, kojim se Njemačka i Rusija spajaju bez tranzitnih posrednika, preko Baltičkog mora, izazvao je veliko nezadovoljstvo srednje i istočno europskih zemalja. Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska, ukupno 10 članica EU te Ukrajina, a koje su poslale prosvjedno pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku. Navedene zemlje traže zabranu gradnje Sjevernog toka 2 jer s pravom tvrde, da je u suprotnosti s interesima Europe te ugrožava energetsku sigurnost Europe koja se opredijelila za smanjivanje ovisnosti o ruskom plinu. Zemlje potpisnice prosvjednog pisma pogotovo Poljska i Bugarska, osjećaju se izigrano – Poljska je u ime europske solidarnosti i pod pritiskom Bruxellesa odbacila ponudu da Sjeverni tok 1 prođe njezinim teritorijem, a ona bude distributivni centar i time zaradi stotine milijuna dolara. Bugarska je pak, na nagovor Berlina uspješno sabotirala gradnju Južnog toka i time odustala, od milijardu dolara prihoda godišnje. Sada će plin teći u suprotnome smjeru od sjevera ka jugu!

Za Hrvatsku je to pitanje posebno važno zbog projekta izgradnje LNG terminala na Krku i ukupne energetske strategije zemlje. Podsjećam da je premijer Orešković te njegove kolege iz Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Litve, Latvije, Estonije i Rumunjske već uputio prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok 2 u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom. U pismo se od Komisije tražilo da napravi procjenu je li Sjeverni tok 2 sukladan europskom energetskom zakonodavstvu te zaključcima Europskog vijeća iz prosinca prošle godine. Iako u načelu, Europska komisija ostavlja svakoj zemlji pravo izbora odakle želi dobivati svoju energiju ovo je prvi puta da je hrvatska vanjska politika bila primorana prosvjedovati vezano za taj projekt koji je naišao na žestoko protivljenje zemalja potpisinica inicijative jer bi LNG na Krku, koji je po ubrzanoj proceduri 16. srpnja 2015 proglašen strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, postao gotovo neupotrebljiv!

Trenutno 10 članica EU i Ukrajina traži argumente kako blokirati Sjeverni tok 2 koji je već ušao u drugu fazu. Različite zemlje, ministarstva i različite pravne službe drugačije gledaju na problem. Da bi se projekt poljuljao trebalo bi naći legalan način utjecaja na nacionalne procedure autorizacije projekta, osobito njemačke procedure. Deset oponenata Sjevernom toku 2 nezadovoljni su jer gube novac od tranzita preko svog teritorija i zato što će morati graditi novu i skupu infrastrukturu prema Njemačkoj. Hrvatska je nezadovoljna jer LNG Krk gubi na značaju a država će izgubiti veliki profit. Potrebno je zahtjevati da potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku politiku Unije Maroš Šefčović, ima jednak pristup kao i kod projekta Južni tok, kojemu se EK toliko protivila pa je Rusija odustala od projekta na čiju je realizaciju potrošeno više od 4 milijarde eura. Sve strane koje podržavaju ili se suprotstavljaju tom plinovodu, koristeći instrumente antimonopolske politike Europske komisije, zajednički trebaju razmisliti koliko će EU trebati plina, analizirati postojeće dobavne pravce i naći najrazumnije i optimalno rješenje. To je i najbolji način da se postigne što bolja cijena kada sve zemlje EU zajedno nastupe kao kupac prema više vanjskih izvora dobave bez zloupotrebe dominantne pozicije bilo kojeg dobavljača plina na europskome tržištu. To i jeste jedan od ciljeva energetske unije a gdje su osigurani interesi svih!

Piše: Tomislav Matteo Herceg / Blogger

Vezani članci:

I Hrvatska potpisnica prigovora protiv plinovoda Nord Stream 2?

Pozadina destabilizacije Europe: Plinski rat na sjeveru Europe

Nord stream II – projekt koji zemlje trokuta Baltik-Jadran-Crno More gura u okrilje euroatlantskog Zapada

 

Facebook Comments

Vezani članci

Sjeverni tok 2 kao katalizator podjele EU

Objavljeno u: Sjeverni tok 2 kao katalizator podjele EU
  • novipogled na: travanj 2, 2016 u 6:44 am #4213

    Zemlje potpisnice prosvjednog pisma pogotovo Poljska i Bugarska, osjećaju se izigrano – Poljska je u ime europske solidarnosti i pod pritiskom Bruxell
    [Cijeli članak pročitajte ovdje: Sjeverni tok 2 kao katalizator podjele EU]

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.