Select your Top Menu from wp menus

Pozadina sukoba oko „energetskog huba“ i što to za Hrvatsku znači

Pozadina sukoba oko „energetskog huba“ i što to za Hrvatsku znači

Na tiskovnoj konferenciji koju su organizirali predstavnici konzorcija stranih tvrtki Pulsal Global Capital, BSH Group, Cyberun ITSS, Cybering Corp US te CBG (Croatian Business Group) na tiskovnoj konferenciji su predstavili energetski projekt Krk Energy Hub koji se sastoji od sedam različitih projekata, ukupne vrijednosti 4,7 milijardi eura, a koji su nedavno najavili Branko Šarčanin i Franjo Luković te ponovno potvrdili kako je projekt Krk Energy HUB ušao u slijedeću fazu obzirom da su pri kraju sa pregovorima o kupnji zemljišta.

Kako je Republika Hrvatska već raspisala natječaje za pokretanje projekta LNG terminala Krk i u suradnji s Europskom komisijom zabrinjava činjenica da se praktički ništa ne riješava sa zemljištem na kojem bi se gradio LNG terminal te potrebita infrastruktura, raspisani su i natječaji, međutim osnovni problem nije riješen, pitanje zemljišta i reakcija konzorcija stranih tvrtki s Lukovićem i Šarčaninom na  čelu zabrinjava jer Republika Hrvatska može vrlo lako ostati u blokiranju, posebno ako konzorcij uđe u posjed zemljišta kojim danas upravlja austrijska državna tvrtka HETA Asset Resolution nakon stečaja DIOKI-ja. Branko Šarčanin kao predstavnik kanadskg investitora Pulsal Global Capital, je istakao da je njegova tvrtka pri kraju otkupa zemljišta te ne razumiju kako Republika Hrvatska može pokretati projekt LNG terminala,  a nije vlasnik zemljišta. Ovakvi istupi predstavnika Konzorcija ukazuju na moguće propuste u LNG Hrvatska obzirom da je zanemare najvažniji dio projekta – zemljište te će biti niz velikih problema ako LNG Hrvatska ne bude u mogućnosti ući u posjed zemljišta.

Sumnjivi stečaj DIOKI-ja uzrok svih problema oko zemljišta

LNG ilustracija
LNG ilustracija

Svakako najveća greška je napravljena što strateški važna tvrtka DIOKI koja je imala u svojem vlasništvu DINA Petrokemija sa zemljištem. Trenutak kad je DIOKI završio u stečaju, a tvrtka je imala izvoza 500.000.000 eura koji se značajno primijetio u padu ukupnog izvoza te negativan rast BDP te godine kako je DINA Petrokemija prestala s radom. Danas kad pratimo situaciju oko ovog projekta gdje su u DUUDI-ju istakli da nije u interesu Republike Hrvatske ući u posjed zemljišta iznimno važnog za energetske projekte za koje se znalo da su u pripremnoj fazi, pokretanje stečaja ukazuje na moguće ciljane aktivnosti koje bi dovele do problema te otežavanja pokretanja projekta LNG terminala kojim bi se osigurala potpuna energetska neovisnost i stvaranje zdrave konkurencije ostalim globalnim korporacijama koje imaju utjecaj na energetski segment poslovanja. DIOKI je imao drug prema HYPO grupi u iznosu od 23 milijuna eura te je nakon prodaje HYPO grupe, zemljište preuzela državna austrijska tvrtka HETA AR. Svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da danas stečajni upravitelj DINA Petrokemija prodaje sekundarne sirovine kako bi se osigurala financijska sredstva za zbrinjavanje opasnog otpada i uskladištenih kemikalija, ali svakako zabrinjava činjenica da je predloženo rezanje dijelova postrojenja te njegova prodaja kao sekundarne sirovine što je dio vjerovnika odbio.

Branko Šarčanin je istakao da se u sklopu projekta priprema izgradnja plutajućeg i kopnenog LNG terminala, toplanu za grijanje Rijeke, planira se pokrenuti proizvodnja u DINA-i te povezivanje plinovoda sa Slovenijom, BiH i Mađarskom. U planovima je također predviđena i izgradnja dalekovoda te podvodnih električnih kablova koji bi povezivali Hrvatsku sa Italijom pri čemu se glavnina prihoda planira iz trgovine plinom.

“Bitno je da nas hrvatska Vlada podrži, preuzimamo zemlju, to je definitivno. Treba nam bilateralna podrška, jer svaki puta kada prolaze kablovi ili cijevi iz jedne jurisdikcije u drugu morate imati dozvole Ministarstva vanjskih poslova i ostalih institucija”, kazao je tijekom konferencije za novinare glavni projektni menadžer Krk energy huba i predstavnik Konzorcija Branko Šarčanin.

Ovaj projekt vrijedan 4,7 milijardi eura bi osigurao 1800 radnih mjesta dok bi hrvatske tvrtke mogle uprihoditi do 1,5 milijardu eura.

Sukob Konzorcija i LNG Hrvatska oko ulaska u posjed zemljišta

Ako Pulsat Global Capital uistinu uknjiži zemljište kako prenosi portal Energetika-net, proizlazi da je država u poziciji da surađuje s njima, želi li graditi terminal na toj lokaciji. “Mi razvijamo svoje projekte od 2008. a tri godine razgovaramo s Hypom o zemljištu. Imovinsko-pravno pitanje bit će riješeno vrlo brzo. Bili smo u kontaktu s LNG Hrvatskom, koja nas je uvijek upućivala da se javimo na natječaje. LNG Hrvatska nema ugovor s nikim i ne znam kako je ta tvrtka dobila sredstva iz EU fondova da razvija projekt koji nije na njezinom zemljištu, ali imamo pravno mišljenje da država ni nama ni Austriji ne može oduzeti to zemljište. Iako je HETA još uvijek vlasnik tog zemljišta, mi imamo određena vlasnička prava. Država nas ne može razvlastiti”, kazao je predstavnik investitora, arhitekt Branko Šarčanin na današnjoj konferenciji za medije, naglasivši da je država LNG Hrvatskoj izdala lokacijsku dozvolu za gradnju na zemljištu koje nije njihovo. Šarčanin je pozvao LNG Hrvatsku da im se pridruži u razvoju projekta, jer njihov dosadašnji rad ipak ima određenu vrijednost “iako ne mogu napraviti projekt kakav je njihov”, rekao je. Global Pulsat Capital nije se javio na natječaj kojim je država tražila investitora u terminal, iako i oni razmatraju faznu gradnju LNG-a, ali su prijavili LNG Hrvatsku OLAF-u radi navodnih neregularnosti u natječajima.  Ti su investitori bili u kontaktu s ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem, a kontakti na višim razinama iako su zatraženi, još nisu ostvareni što je potvrdio i premijer Orešković. Na pitanje u kojoj su fazi s ishođenje dozvola, Šarčanin odgovara da im je blizak inženjerski koncept Adria LNG konzorcija pa planiraju otkupiti njihovu dokumentaciju i revidirati njihovu lokacijsku dozvolu.

LNG tanker
LNG tanker

 Za početak, startali bi s kooperativnom isporukom plina, slijedi plutajući terminal, a zatim kopneni terminal kapaciteta 12 do 25 milijardi m3 plina godišnje. Na terminal bi prvenstveno stizao plin iz SAD-a, kaže Šarčević naglasivši da profitabilan može biti samo veliki kopneni terminal, ne i plutajući terminal, radi brzine istovara plina.

U ime Croatia Business Group, Franjo Luković je naglasio  kako je ovo privatni projekt u koji bi se trabala uključiti Republika Hrvatska čime bi dobila aktivno sudjelovanje u projektu bez investicijskog rizika dok bi se Hrvatska pozicijonirala kao energetsko čvorište koje bi osiguralo diversifikaciju opskrbe plina u Europi. U sastavu hrvatskoj dijela konzorcija su tvrtke Pastor, Dalekovod, Končar, IVICOM, Energetski institut Hrvoje Požar, Allianz, Zagrebačka banka i Siemens

Reakcije iz LNG Hrvatska

Glasnogovornik LNG-a Hrvatska Matej Zovkić izjavio je za HINA-u da su investitori predvođeni kanadskim Pulsat Capitalom i BSH Grupom propustili priliku javiti se na natječaje promotora i nositelja projekta gradnje LNG terminala na Krku, tvrtke LNG Hrvatska, na kojima su mogli iskazati interes za ulazak u taj projekt.

Glasnogovornik Zovkić govori kako ne zna da “netko ima razloga boriti se s Republikom Hrvatskom i Europskom komisijom” oko izgradnje LNG terminala na Krku, koji je proglašen strateškim projektom za Republiku Hrvatsku, a na listu strateških projekata stavila ga je i Europska komisija. Za terminal je dobivena lokacijska dozvola. Kako je ta dozvola izdana bez riješenog pitanja zemljišta, ne govori se u izjavi. Ali jedan od najvažnijih hrvatskih projekata ulazi u sferu problematičnih projekata za koje izričitu odgovornost snose svi oni koji su propustili poduzeti mjere i radnje prvo da se spasi tvrtka DINA, a kasnije i zemljište da uđe u vlasništvo Republike Hrvatske obzirom kako naglašavaju u LNG Hrvatska, radi se o strateškom projektu za Hrvatsku i Europsku komisiju.

Premijer Orešković na tiskovnoj konferenciji: LNG terminal bi bio vrlo koristan Hrvatskoj

Na tiskovnoj konferenciji premijer Tihomir Orešković odgovarajući na pitanje o LNG terminalu Krk je izjavio da bi LNG terminal bio od velike koristi Hrvatskoj te rekao da se nije sastao s predstavnicima konzorcija koji su danas istaknuli namjeru gradnje terminala i energetskog čvorišta na Krku. Premijer Orešković je istakao da se susreo u Bruxellesu s Donaldom Tuskom te s predstavnicima litavskog LNG terminala gdje je istaknuto kako bi Hrvatska trebala ubrzati izgradnju svojeg LNG terminala jer da je samo na temelju razgovora o ovom modelu diversifikacije plina, cijena plina pala za 30%.

Milan Glavinić/Novi Pogledi/HINA

Facebook Comments

Vezani članci

Pozadina sukoba oko „energetskog huba“ i što to za Hrvatsku znači

Objavljeno u: Pozadina sukoba oko „energetskog huba“ i što to za Hrvatsku znači
  • novipogled na: travanj 28, 2016 u 10:44 pm #4659

    Na tiskovnoj konferenciji koju su organizirali predstavnici konzorcija stranih tvrtki Pulsal Global Capital, BSH Group, Cyberun ITSS, Cybering Corp US
    [Cijeli članak pročitajte ovdje: ]

Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.