Select your Top Menu from wp menus

Zašto je tako snažan gospodarski rast Njemačke u odnosu na ostale industrijske članice eurozone?

Zašto je tako snažan gospodarski rast Njemačke u odnosu na ostale industrijske članice eurozone?

Euro danas favorizira njemačko gospodarsko u odnosu na Francusku, Italiju, Španjolsku i druge članice eurozone s tečajnom razlikom od 20 do 25%.

Francuska, Španjolska i Italija, provodeći austerity politike (to jest pokušavajući postati konkurentniji u odnosu na Njemačku) već niz godina zapravo provode interne devalvacije u svojim zemljama. Interna devalvacija u osnovi znači više rada i više produktivnosti uz manji broj zaposlenih i uz iste ili manje plaće.

Rezultati su poražavajući, jer kroz sve te godina niti jedna od tih zemalja nije smanjila jaz konkurentnosti koja postoji između njih i Njemačke. Naprotiv, po studijama tečajnih razlika, koje donosi MMF, taj se jaz kontinuirano povećavao. Kako ekonomije zemalja eurozone rade posve odvojeno i za svoje interese, a imaju zajedničku valutu euro, to je dovelo moćnu Njemačku ekonomiju u položaj da, u odnosu na gore pomenute zemlje, ima potcjenjenu valutu gdje se teoretska razlika računa između 20 i 25 %.

Ni jedna ekonomija ne može dugo izdržati sličnu tečajnu razliku.

Kad euro ne bi postojao, korekcija tečaja bila bi trenutna, a to bi (prema nekim ekonomistima) rezultiralo u jačanju njemačke valute između 10% i 20%, odnosno devalvaciji između 3% i 9% za pomenute zemlje, čime bi one napokon postale konkurentne. Neki francuski ekonomisti računaju da je rigidnost eura i eurozone, odgovorna za kvotu između 50 i 66% njihove nezaposlenosti.

Ista stvar se odnosi na Hrvatsku, čiji se guverneri već 20 godina ponašaju kao da smo mi u eurozoni. Premda je Vujčić mogao (i može) legitimno smanjiti realni tečaj, pa čak legitimno ukiniti i valutnu klauzulu, te realno povećati konkurentnost naše ekonomije, on sprovodi auterity politike kao da smo u eurozoni. Koliko god se Vujčić radovao našoj internoj devalavaciji, jer je nominalno Hrvatska postala konkurentnija, rezultat naravno ne može biti drugačiji od onog u Španjolskoj, Francuskoj ili Italiji. Stvar je tu jasna, interna devalvacije ne funkcionira jer ne smanjuje stvarni jaz konkurentnosti koji se pokazuje u realnoj tečanoj razlici između ekonomija eurozone.

Monetarna unija, odnosno zajednička valuta, može biti dugoročno održiva SAMO unutar federalnog ustroja, ali takav politički dogovor nije na vidiku unutar EU, stoga bi i formalni ulazak u (tu i takvu) eurozonu, za Hrvatsku bio pogrešan u svakom pogledu.

Damir Živković, neovisni ekonomski analitičar/Novi Pogledi, foto: Ilustracija NP

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *