Select your Top Menu from wp menus

Viktor Orban: Borimo se svi zajedno kao poljski narod – za Obitelj, Slobodu, Domovinu i za Boga

Viktor Orban: Borimo se svi zajedno kao poljski narod – za Obitelj, Slobodu, Domovinu i za Boga

Govor Viktora Orbana održan 22. srpnja 2017. godine na 28. ljetnom studentskom sveučilišnom kampu Balvanyos u mjestu Tusnafurdo/Baile Tusnad, međunarodnom događaju koji se svake godine održava na rumunjsko-mađarskoj granici, s ciljem promicanja prekogranične suradnje i političkog dijaloga, zamišljenom kao mjestu gdje ce se kroz panel diskusije i izlaganja konfrontirati problemi od javnog interesa, s mađarske i rumunjske točke gledišta.

– Prije svega, rado bih vas podsjetio kako smo prije 27 godina upravo nedaleko od ovog mjesta započeli proces združenog promišljanja o budućnosti istočne Europe, u Balvanyosfurdou.

Početkom devedesetih, većina je – ne samo u Mađarskoj, vec diljem središnje Europe – smatrala kako pred nama stoji put sveobuhvatnog uključivanja i asimilacije u zapadnoeuropske civilizacijske krugove. Sve što je trebalo učiniti bilo je prilagoditi se tom svijetu kojem idemo, skinuti sa sebe svoju staru kožu i stvoriti mjesta izrastanju neke nove, modernije, zapadnjacke kože. Iz toga je proizlazila i ključna misao kako je u tranziciji samo potrebno kopirati ono što rade na Zapadu. Tada, prije 27 godina, okupili smo se na ovom mjestu vjerujući kako mi, borci za slobodu s druge strane Željezne zavjese, imamo nešto vrijedno i korisno reći Europi koja je dotad već četiri desetljeća živjela u miru, slobodi i prosperitetu. Tada nismo bili okruženi televizijskim kamerama, i naše riječi nisu privukle pažnju javnosti.

Višegradska grupa nikad snažnija i nikad jedinstvenija

Možemo reći, Varšava, Prag, Bratislava i Budimpešta danas govore u jedan glas. To je ogromno postignuće, tim više što je riječ o zemljama sa različitim karakterom, pa na okupu imamo entuzijastične Poljake, oprezne Čehe, trezvene Slovake i romantične Madare.

No, danas privlače. I ako ovom prilikom trebam istaknuti koji je po mom sudu dogadaj obilježio Mađarsku i Europu tijekom proteklih dvanaest mjeseci, koliko je prošlo od našeg posljednjeg sastanka, rekao bih da je to jačanje Višegradske skupine. Iako su kroz to vrijeme održani američki predsjednicki izbori, iako je nedavno na francuskim parlamentarnim i predsjedničkim izborima naglavačke preokrenut cjelokupan francuski politički sustav – što su svakako vrlo bitne stvari u svjetskim razmjerima – uvjeren sam da je najvažnija točka političkog razvoja zbližavanje kooperacije medu clanicama V4, na razini kao nikada do sada. Možemo reći, Varšava, Prag, Bratislava i Budimpešta danas govore u jedan glas. To je ogromno postignuće, tim više što je riječ o zemljama sa različitim karakterom, pa na okupu imamo entuzijastične Poljake, oprezne Čehe, trezvene Slovake i romantične Madare. I uz sve te različitosti, mi možemo govoriti zajedničkim jezikom, na što možemo biti ponosni.

Uobičajeno je da se prilikom izlaganja na ovom sveučilišnom kampu iznese pregled i opseg promjena koje su se dogodile u prethodnom jednogodišnjem razdoblju, u smislu njihova smještanja u širi civilizacijski kontekst. Sigurno se svi ne sjećamo cinjenice kako je 2009. godine, nakon pobjede na izborima, predsjednik SAD-a Obama održao svoj prvi značajniji govor u inozemstvu u Kairu. Ove godine, novoizabrani američki predsjednik održao je prvi važan govor u Varšavi. Kako bismo pojasnili doseg promjena koje su nastupile, dovoljno je usmjeriti pogled na nekoliko citata iz tog varšavskog govora americkog predsjednika:

“Moramo biti svjesni da opstojnost Zapada ne ovisi samo o sredstvima, vec i o volji naroda da nadvlada izazove i da u tome bude uspješan kako bi zaslužio ono što ima…. Naša borba za obranu Zapada nije ograničena samo na bojna polja. Ona započinje u našim mislima i srcima… Naša sloboda, naša civilizacijska dostignuca i naš opstanak ovise o tim sponama izmedu povijesti, kulture i pamcenja”

“stoga, borimo se svi zajedno, kao poljski narod: za obitelj, za slobodu, za domovinu i za Boga”.

Dame i gospodo, ove riječi bile su nezamislive bilo gdje u zapadnom svijetu do prije samo dvije godine. One predstavljaju doseg promjena o kojima govorimo, i koje se sada zbivaju oko nas. Ovo je trenutak kada bih trebao čestitati Piotru Naimskom, predsjedniku mađarsko-poljske parlamentarne skupine, i poljskoj delegaciji koju predvodi. Dobro nam došli, dragi poljski prijatelji.

Sukob globalnih elita i nacionalnih patriota

Stanovita teorijska tumačenja opisuju aktualne promjene diljem zapadnog svijeta, uključujući i promjene na čelu SAD-a, kao sukob internacionalnih elita – globalnih elita – i nacionalnih lidera, patriota. Vjerujemm da u takvom opisu stanja ima podosta istine. Ukoliko taj globalni trend povežemo s našim konkretnim slučajevima, možemo konstatirati kako smo upravo mi, još 2010. godine, znatno prije posljednjih američkih izbora, bili prethodnica tog novog pristupa, nove patriotske politike Zapada. U tim naporima, premašili smo i pretekli ostale, a u politici oni koji trče brže i više često nisu prepoznati ni nagrađeni priznanjem, već za nagradu dobiju nešto sasvim drugačije. Međutim, ukoliko dovoljno dugo ustraju i izdrže, neminovno je da će zaraditi svoju reputaciju, kao što ju je dobila i Mađarska osvjedočenjem svoje rastuće prepoznatljivosti i uvažavanja od strane drugih. Bit je, naime, u činjenici kako je u tom općem sukobu izmedu političkih predstavnika globanih elita i političkih lidera zemalja sa snažnim patriotskim nabojem Mađarska zauzela ispravnu stranu, stranu patriota.

Snažna Mađarska danas kontrolira glavninu bankovskog, energetskog i medijskog sektora

Donald Trump: Kakav cilj patriotska vlast može i treba imati, osim jačanja naše vlastite nacije i domovine?

Dame i gospodo,
Pitanje koje je postavio novi američki predsjednik – a što smo se i mi pitali 2010. godine – je slijedeće: Kakav cilj patriotska vlast može i treba imati, osim jačanja naše vlastite nacije i domovine? Te 2010. mi smo u Mađarskoj odlučili kako želimo vratiti svoju zemlju sebi, želimo povratiti samopoštovanje, i želimo si vratiti vlastitu budućnost. Pripremajući se za ovaj govor, nastojao sam taksativno, točku po točku, sumirati sve one faktore koji naciju čine snažnom u današnjem svijetu. Izdvojio sam nekoliko bitnih točaka kako bih vam ukratko predstavio put koji je Mađarska prevalila od 2010. do danas, kroz konsolidiranje sebe kao nacije:
Prje svega, snažna nacija i snažna država ne počivaju na tuđem novcu. Zahvaljujući institucijama poput MMFa, i Mađarska je bila u takvoj situaciji. Ne zaboravimo, do 2010. godine socijalističke vlade su držale Mađarsku uz MMF-ove aparate za održavanje života. Problem s takvim aparatima jest što iako nesumnjivo održavaju pacijenta na životu, čine ga potpuno fizicki ovisnim o njima. Nakon 2010. uspjeli smo olakšati položaj Mađarske i rezultat toga napora odražava se u možda najbitnijem aspektu jakosti nacije i države – u financijskoj samostalnosti. Snažna država je ona država čije su financije uredne, a snažnih država nema među onima koje imaju prekomjeran proračunski deficit, čiji poslovni sektor ovisi o volji kreditora, i onih čije stanovništvo je uhvaćeno u zamkama dužnickog ropstva putem kreditnog zaduživanja građana u stranim valutama. Postupno, korak po korak, Mađarska se uspješno uhvatila u koštac sa svim tim izazovima. Nadalje, snažna država ima zdrave i stabilne pokazatelje ekonomske živahnosti. U današnjem svijetu, gospodarske perfomanse iskazuju se u rastu BDPa – ukoliko BDP raste, jača i gospodarstvo.Današnji rast mađarskog gospodarstva dvostruko je veći od europskog prosjeka. Država je snažna ukoliko je u mogucnosti pružiti posao svakom tko želi raditi, a Mađarska je jedna od rijetkih u svijetu koja se može pohvaliti time. Godine 2010., od ukupno deset milijuna, zaposleno je bilo 3,6 milijuna Mađara, od cega 1,8 milijuna poreznih obveznika. Začuđujuce je kako smo uopće uspijevali preživljavati u takvim uvjetima. Danas u Mađarskoj radi 4,4 milijuna ljudi, i isto toliko plaća porez. To je ujedno i jedan od izvorišta financijske snage Mađarske. No, za današnju Mađarsku, možemo slobodno reći kako država kontrolira većinu energetskog, bankarskog i medijskog sektora.

Godine 2010., od ukupno deset milijuna, zaposleno je bilo 3,6 milijuna Mađara, od cega 1,8 milijuna poreznih obveznika. Začuđujuce je kako smo uopće uspijevali preživljavati u takvim uvjetima. Danas u Mađarskoj radi 4,4 milijuna ljudi, i isto toliko plaća porez.

Zemlja veličine Mađarske, ne one velike poput Njemačke ili SAD-a, već nama slične, može biti snažna samo ukoliko posjeduje robustan udio u vlasništvu nad strateškim industrijama koje određuju njenu sudbinu. To nije bio slučaj s Mađarskom prije 2010. Danas je situacija sasvim drugačija. Tijekom nekoliko posljednih godina, mađarska vlada je investirala oko tisuću milijardi forinti na kupnju vlasničkog udjela u strateškim sektorima i tvrtkama koje su prethodno naivno privatizirane. Za zemlju koja želi biti snažna, demografsko propadanje ne smije biti točka izvan dnevnog reda. U ovom trenutku, to je ahilova peta Mađarske. Država koja se nalazi u negativnim demografskim kretanjima, i koja se ne može biološki održavati, s vremenom postaje suvišna, beskorisna i nestaje s karte civilizacije. Preživljavaju samo ona društva koja se uspješno nose s problemom demografije, koja su u mogućnosti obnavljati biološke potencijale, i Mađarska nije u društvu takvih. Koliko god iskreno priznali takvo stanje, moramo priznati i to da je pred tim problemom država nemoćna. Ne postoji takva obiteljska politika koja može odrediti hoće li se i kada rađati djeca, i koliko će se djece roditi i gdje. Samo žene mogu donijeti takve odluke, i isključivo o njima ovisi. Biti će onako kako one odluče.

Dio zarada multinacionalnih tvrtki se distribuira obiteljima kao pomoć u podizanju i odgoju djece

No, što vlada može učiniti po tom pitanju? Vlada može učiniti samo jedno – definirati uvjete i postaviti politike koji ce pogodovati razvoju obitelji. U tom pogledu, postoji jedna stvar o kojoj se baš i ne priča dovoljno, no iskoristiti ću priliku za to. Mnogi medu vama su primjetili kako mađarska vlada ulaže ogromna sredstva u promociju i zaštitu obiteljskog života, u interesu snažne Mađarske. No, vjerojatno se pitate odakle taj novac dolazi. Odgovor je, dame i gospodo, kako taj novac namirujemo uzimajući ga od od multinacionalnih kompanija. Djelomice to proizlazi i iz činjenice kako nema baš puno država i političkih lidera koji imaju luksuz toga, te nam i ta jedinstvenost olakšava naše držanje prema multinacionalkama. Naime, ukupan prihod multinacionalanih tvrtki u Mađarskoj se oporezuje posebnim poreznim opterećenjem, a prikupljeni novac distribuira se obiteljima kao pomoc u podizanju i odgoju djece. Na godišnjoj razini to iznosi oko 500 milijardi forinti, tj.: 277 mlrd. forinti od bankarskog sektora, 31 mlrd. od osigravajucih tvrtki, 120 mlrd. forinti od energetskog sektora, 55 mlrd. od telekomunikacija i medijskih tvrtki. Novac se raspodjeljuje na sljedeći način: 272. mlrd ide za pokrivanje olakšica zaposlenim roditeljima, 74mlrd. troši se na obroke koji su za djecu potpuno besplatni, 5 mlrd. za financiranje praznika djeci slabijeg imovinskog stanja, 210 mlrd. za olakšanje stambenog pitanja i smještaja roditelja s djecom, te ostatak, koji iz godine u godinu raste, na besplatne udžbenike. To je naš doprinos obnavljanju demografske slike, za što prije nismo imali sredstava.

Ukupan prihod multinacionalanih tvrtki u Mađarskoj se oporezuje posebnim poreznim opterećenjem, a prikupljeni novac distribuira se obiteljima kao pomoc u podizanju i odgoju djece. Na godišnjoj razini to iznosi oko 500 milijardi forinti, tj.: 277 mlrd. forinti od bankarskog sektora, 31 mlrd. od osigravajucih tvrtki, 120 mlrd. forinti od energetskog sektora, 55 mlrd. od telekomunikacija i medijskih tvrtki. Novac se raspodjeljuje na sljedeći način: 272. mlrd ide za pokrivanje olakšica zaposlenim roditeljima, 74mlrd. troši se na obroke koji su za djecu potpuno besplatni, 5 mlrd. za financiranje praznika djeci slabijeg imovinskog stanja, 210 mlrd. za olakšanje stambenog pitanja i smještaja roditelja s djecom, te ostatak, koji iz godine u godinu raste, na besplatne udžbenike. To je naš doprinos obnavljanju demografske slike, za što prije nismo imali sredstava.

Kada Zsolt Semjen madarsku vladu smatra perjanicom kršćanske demokracije u Europi, to biste trebali upamtiti i imati u vidu kada je o obiteljskoj politici riječ. Mi uzimamo dio velikog profita generiranog u Madarskoj kako bi ga preusmjerili ka onima koji rade i podižu svoju djecu – i samim time doprinose boljitku i budućnosti nacije.

Snažna država znači povezivanje sa svojim iseljeništvom, obranom teritorija, zaštitom granica i prevencijom terorističkih akata

Kada govorimo o snažnoj državi, moramo spomenuti i javnu sigurnost. Danas se ona ogleda u dva aspekta: obrani teritorija i zaštiti granica, te prevenciji terorističkih akata. Dame i gospodo, ne postoji snažna kultura bez snažnog kulturnog identiteta. Koliko god sljedeća tvrdnja bila predmetom tabuiziranja i predmet ocrnjivanja, nemoguce je izgraditi i održavati na životu kulturni identitet naroda i države ukoliko kao preduvjet ne postoji stabilna etnička uređenost društva. Promjene unutar etničkog sastava odražavaju se i na promjene unutar kulturnog identiteta države. To je neminovno, i snažna država ne smije si dopustiti takvo što.

U okolnostima koje oblikuju moderni svijet, snaga države i društva ovise i o razvoju znanosti i primjenjivih inovacija, te je nemoguce osnažiti društvo i državu bez da ih se usmjerava ka otvorenosti prema novim tehnologijama i industrijama budućnosti.Ne kažem da smo već dosegli taj nivo razvoja, ali smo tijekom proteklih sedam godina barem uspjeli pokucati na vrata industrija budućnosti. U našem slučaju, neće biti ni jake Mađarske ni snažnog mađarskog društva ukoliko ne uspijemo od Mađara razasutih diljem svijeta stvoriti jedinstvenu zajednicu. Bez zamaranja detaljima, samo cu istaknuti kako možemo govoriti o snažnoj Madarskoj samo onda kada postignemo daa svaki Mađar, gdje god se nalazio, ima priliku doprinositi boljitku i razvitku madrskog društva, u čemu nam nove tehnologije mogu biti od koristi.

Snaga Mađarske kroz članstvo u EU i NATO savezu

Dame i gospodo, Madarsku osnažuje i status koji ona postiže članstvom u međunarodnim asocijacijama, kao članica EU, najvećeg svjetskog tržišta, i članica NATO saveza, najjačeg vojnog saveza.

Biskup Tokes je spomenuo Svjetsko prvenstvo u vodenim igrama. Ne bih se ovom prilikom podrobnije osvrtao na taj dogadaj, vec bih samo dometnuo kako sposobnost ugošćivanja velikih svjetskih događanja također odražava snagu i jačinu države u modernom svijetu. Pogledajte Budimpeštu. Usudim se reci da je Budimpešta vjerojatno jedina točka izmedu Beča i Istanbula u kojoj je kreativnost došla do izražaja na tako visokom nivou. To je zato jer, kao što znate, Budimpešta nije samo gradsko središte, vec i mjesto kreacije, otisak madarskog umjetničkog i kulturnog genija, otisnutog u arhitekturi i urbanom planiranju grada. Iz toga razloga Budimpešta je sposobna dokazati i pokazati sebi i svijetu da ne postoji dogadanje svjetskog ranga, bilo sportske, kulturne ili religijske naravi, kao nedavno održani Svjetski evangelistički kongres, koje ne može organizirati i održati na primjeren nacin. U pozadini toga leži veliko znanje i velika volja, i to je temeljno jamstvo snage mađarskog glavnog grada u budućnosti. Osim što potpuno ispunjava funkciju glavnog državnog središta, on ju kroz takve manifestacije i premašuje.

Za izgradnju jake države potrebna je i razvijena vojska koja će štititi Mađarsku

Slijedeći aspekt koji nam je neophodno potreban za izgradnju jake države, i koji danas nailazi na stanovite limite, jest vojska. I dok smo proteklih godina usmjeravali svoje resurse ka održanju gospodarstva u kriznom i post-kriznom razdoblju, zanemarili smo pitanje oružanih snaga. U nadolazećim godinama, siguran sam, svaki puta kad budemo razgovarali o snazi mađarske države i društva, tomu ćemo moći dodati i vojsku, dobro razvijenu vojsku koja će biti sposobna obraniti mađarsku zemlju od svakog oblika vanjskih ugroza. Upravo to je nit vodilja koja nas je vodila kada smo pokrenuli program razvoja i opremanja mađarske vojske, i kada smo nedavno započeli s izgradnjom prve mađarske tvornice namijenjene vojnim potrebama.

Dame i gospodo, s ciljem izgradnje uspješnije budućnosti, moramo podupirati napredak u svim procesima koje sam spomenuo. U tri specifična područja nije dovoljno samo podupirati postojeće procese, već i povečati brzinu i ubaciti se u brzu traku. Na prvom mjestu, to je demografija. demografski pokazatelji daleko su od točke preokreta kojoj težimo, iako je ostvaren malen korak u povečanju stope fertiliteta kod vjenčanih, i općenito muško-ženskih parova, sa 1.2 na 1.44 djeteta po paru. Doduše, i taj mali iskorak na 1.44 je daleko od 2, ili od 2.1 koji jamče stabilnost u demografskoj obnovi društva. Iako je vrlo velik izazov koji dostizanje te stope predstavlja, sve dok ne dostignemo taj željeni nivo, Madari se moraju gledati kao ugrožena vrsta, i narod i vlada trebaju biti svjesni te cinjenice. Zatim, u razdoblju koje je pred nama, moramo znatno poboljšati organiziranost mađarske zajednice unutar Karpatskog bazena, naročito njenu ekonomsku snagu. I treća sfera na kojoj je potrebno ostvariti značajan skok jest integracija modernih tehnologija u mađarsko gospodarstvo. Taj cilj nam nalaže kako moramo biti znatno prisutniji u novoj industrijskoj revoluciji no što smo bili do sada.

Dame i gospodo, nakon opservacije o Mađarskoj ,rekao bih nekoliko rijeci i o Europi. Ispricavam se ukoliko vam danas djelujem vrlo naklonjen pojednostavljenju složenih stvari. To nije znak svojevrsnog gubitka apetita prema intelektualnom nivou rasprave, već jednostavno želja da se o kompleksnim pojmovima raspravlja u jednostavnim pojmovima i ne toliko složenim slikama, jer je to zaista i moguće.

nastavlja se…

Ivan  Žalac  /Visegradpost  / foto: Viktor Orban FB

Viktor Orbán, Povijesni govor 15. 03. 2016

 

Facebook Comments

Vezani članci

1 Komentar

  1. Pingback: Viktor Orban: Borimo se svi zajedno kao poljski narod – za Obitelj, Slobodu, Domovinu i za Boga - Croative.net

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *