Select your Top Menu from wp menus

Transformacija Uspravnice u Međumorje: Poljski predsjednik Andrzej Duda stvara moćni srednjeeuropski savez

Transformacija Uspravnice u Međumorje: Poljski predsjednik Andrzej Duda stvara moćni srednjeeuropski savez

Projekt Uspravnice Jadran –Baltik – Crno more koje je predstavila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović krajem rujna 2015 godine u New Yorku nastavio je razvijati poljski predsjednik Adrzej Duda i danas postoji mogućnost stvaranja jakog saveza država koji bi mogao uskoro doći u top 5 svjetskih država.

Jačanje poljskog partnerstva na Istoku Europe
Jačanje poljskog partnerstva na Istoku Europe

Koncepcija uvezivanja srednjeeuropskih država između Jadrana, Baltika i Crnog mora nije nova ideja.

Ideja koju je Poljska pokušavala nametnuti nekoliko puta, a uzrok stvaranju tog saveza je konstantna prijetnja Poljskoj od strane Njemačke sa zapada i Rusije sa istoka.

Danas poljski predsjednik i vlada stranke Pravo i Pravednost smatraju da uz pomoć SAD-a mogu pokrenuti taj projekt, ali postavlja se pitanje kako bi Sjedinjene Američke Države reagirale u slučaju nekog otvorenog sukoba s Rusijom.

To je jedan od razloga zašto Poljska danas želi ojačati istočno krilo NATO-a u Poljskoj kako bi se povećao broj multietničkih vojnih formacija NATO saveza koji bi obeshrabrile potencijalne agresore.

Poljski predsjednik danas intenzivnije radi na uvezivanju posebno s Rumunjskom kako bi se stvorio čvrsti sigurnosni bedem na istoku Europe.

Geopolitička bitka za Srbiju

Snaga Poljske se pokazala zadnjim događajima kada su uspjeli obraniti svoje nacionalne interese u sukobu oko migrantske politike koju je nametnula Europska unija po preporuci njemačke kancelarke. To je znak Poljskoj da je ideja Međumorja danas puno jača i izvjesnija nego kroz sve dosadašnje pokušaje tijekom povijesti. Trenutno na južnom krilu, jadranskom, postoji određeni zastoji zbog geopolitičke bitke za Srbiju u kojoj Njemačka pokušava testirati svoju snagu pokušajem otimanja Srbije iz ruskog zagrljaja. U tom njemačkom pokušaju čvrstu ulogu ima Hrvatska, jer ako se Hrvatska vanjska politika definitivno okrene u smjeru Baltika, postoji velika vjerojatnost propasti njemačkog plana da se vrati na svjetsku kartu velesila uspostavom koridora Berlin – Istanbul, kako bi postala ne samo gospodarska već i politička velesila.

Upitnost nastavka projekata Jadran Baltik
Upitnost nastavka projekata Jadran Baltik

Brojni projekti koji su pokrenuti kao što je plinska neovisnost i alternativno povezivanje plinovodom od Jadrana do Baltika čime bi se osigurala energetska neovisnost srednje i istočne Europe stopirana je i iz Berlina i iz Moskve. Kako taj projekt nije odgovarao ni Njemačkoj ni Rusiji,  zajedničkim snagama su se udružili te povećali nestabilnost jugoistočne Europe kako bi se prekinuo taj proces povezivanja Jadrana i Baltika. I Njemci i Rusi su svjesni da ako se taj tranzitni pravac razvije doći će do snažnog dotoka američkog i kineskog kapitala koji bi još više ojačao srednju Europu te izbio glavno ucijenjivačko oružje njemačko-ruskog  saveza za destabilizaciju srednje Europe.

Taj proces je trenutno uspješno prekinut, na prostoru jugoistočne Europe se danas razgovara o migrantima, izbjeglicama, ugrozi turizma, ponovno uvlačenje Hrvatske u tradicionalno hrvatsko-srpske nesuglasice tako da danas nitko u Hrvatskoj ne razgovara o gospodarskim mjerama već se raspravlja o Drugom svjetskom ratu, sukobu Hrvata  i Srba, njemačkog pozivanja Srbije u EU, hrvatskom pokušaju blokiranja tog približavanja obzirom da se Srbija do sad nije ni demokratizirala i civilizirala niti želi prihvatiti krivnju za ratove devedesetih. Takva Srbija je istinska prijetnja Hrvatskoj u zajednici država u kojima su granice praktični neformalne.

Njemačka procjena da može pokrenuti proces priključenja Srbije Europskoj uniji otvaranjem dva pregovaračka poglavlja broj 23 i 24 je u stvari testiranje njene političke snage u odnosu na Rusiju. Ovaj pokušaj sa Srbijom znači da je Njemačka trenutno dovoljno snažna da bi mogla takav proces pokrenuti, uzimajući u obzir slabljenje ruskog gospodarstva zbog nametnutih sankcija.

Njemačko-turski pregovori po liniji Berlin Istanbul
Njemačko-turski pregovori po liniji Berlin Istanbul

Zbog ovakvog njemačkog pristupa u Hrvatskoj se provodi zbunjujuća i nedefinirana vanjska politika, vladajući politički centri vezani prvenstveno na Berlin u tome dodatno slabe Hrvatsku jer s jedne strane žele partnerski surađivati s njemačkim CDU-om kroz EPP, a da bi s takvim „partnerima“ surađivali prisiljeni su izvršavati političke aktivnosti protivne hrvatskim nacionalnim interesima. U takvoj situaciji je Hrvatska dovedena u slijepi kolosjek te čeka reakcije iz Bruxellesa i Berlina na pokušaj spriječavanja srpskog približavanje Europskoj uniji. Da li će Hrvatska imati snage održati trenutne zahtjeve postavljene Srbiji ili će pod pritiscima odustati od blokade, vrijeme će pokazati. Iz tog razloga u Vladi RH nema gotovo nikakvih inicijativa koje bi oživjele projekte Jadran – Baltik.

Iz nejasnih razloga predsjednica RH ne vrši pritisak na Vladu RH kako bi se  njena Inicijativa za jadransko-baltičke projekte intenzivnije pokrenula. Primjećujemo u zadnje vrijeme jači intenzitet poljskog predsjednika, ali drugim koridorima, mimo Hrvatske. Andrzej Duda neumorno lobira po svim državama srednje i istočne Europe, čak je pripremljen  i alternativni pravac do Jadrana kroz slovenski pristup jadranskom moru u luci Koper koji zaobilazi neodređenu Hrvatsku.

Koridori bez Hrvatske: Baltik-Adriatik koridor, Kurt Bodewig, Riga 2015 (lijevo), i Via Carpatia (desno)
Koridori bez Hrvatske: Baltic-Adriatic koridor, Kurt Bodewig, Riga 2015 (lijevo), i Via Carpatia (desno)

Na istoku se aktivno lobira oko ustroja Međumorja, stvaraju se vojni savezi kao što su poljsko-litavsko-ukrajinski, poljsko-rumunjski, poljsko-turski. Pripremaju se i alternativni cestovni koridori Via Carpathia, plinovod Rumunjska – Mađarska i dalje prema baltičkom moru, željeznički od luke Kopar do Budimpešte te dalje preko Bratislave do Gdanjska, priprema se novi kineski put svile (Iron Silk Road do Klaipede u Litvi) i mnogi drugi projekti u riječnom povezivanju te plinovodskom do Norveške preko Danske. Ideja Međumorja se razvija i dalje, a kako Hrvatska ne može donijeti važne odluke, ponovno postoji opasnost ostanka izvan svih ovih koridora.

Zadnji sastanak u New Yorku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i mađarskog predsjednika Janosa Adera daje nadu da će se ipak nešto ponovno pokrenuti i u Hrvatskoj. Razgovori su vođeni na temu nedavno započete modernizacije željezničke pruge Rijeka – Budimpešta, te oko plinovoda te zatvaranja otvorenih pitanja INA-MOL kako bi se moglo nastaviti strateško partnerstvo koje je bitan preduvjet za sveukupne projekte Jadran – Baltik.

Grabar Kitarović i Duda u Poljskoj, siječanj 2016. godine
Grabar Kitarović i Duda u Poljskoj, siječanj 2016. godine

Poljska jasno prepoznaje svoje povijesne šanse i mogućnosti koje nikad nisu bile veće

Poljski predsjednik je danas svjestan prilike koja se ukazala Poljskoj i želi je iskoristiti po svaku cijenu. Prvi uspješni otpor Berlinu oko nametanja migrantskih kvota prošao je uspješno,  kontinuranim lobiranjem i sastancima pripremni dio za stvaranje Međumorja se uspješno razvija te svakim danom postaje izgledniji. Sastanak NATO saveza u Varšavi će pokazati Dudinu snagu. Poljska i Hrvatska kao ključne države ovog povezivanja europskog juga i europskog sjevera zajedničkim snagama bi bile puno uspješnije, ali u Hrvatskoj se moraju dogoditi promjene kojih još uvijek nema. Priliku je imala Predsjednica, međutim nije imala snage nametnuti sve te teme Vladi RH koja je i danas prvenstveno fokusirana na model novih kreditnih zaduženja, prodaje devastirane državne imovine, prodaje uspješnih tvrtki kao što su Končar i Podravka, zatim oko hrvatsko-srpskih pokušaja zatvaranja neriješivih pitanja te čekanja da se problemi riješi sami od sebe. To se neće dogoditi, Poljska ide dalje, a Hrvatska nakon uspješnog srednjeeuropskog starta danas ponovno stoji okovima vezana za Balkan, tu hrvatsku stoljetnu nesreću koje se ne može nikako osloboditi. Nada se ponovno ukazala razgovorima predsjednika Hrvatske i Mađarske, da li je razgovor pokrenut pod pritiskom treće strane, ili samoinicijativno, nije važno, važno je da se razgovara i da se pokušavaju riješiti nakupljeni problemi.

Milan Glavinić/Novi Pogledi/Foto NP

Facebook Comments

Vezani članci

Transformacija Uspravnice u Međumorje: Poljski predsjednik Andrzej Duda stvara moćni srednjeeuropski savez

Objavljeno u: Transformacija Uspravnice u Međumorje: Poljski predsjednik Andrzej Duda stvara moćni srednjeeuropski savez
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.