Select your Top Menu from wp menus

PwC o Inicijativi tri mora: Šest preporuka Inicijativi i pet projekata vrijednih 384 milijarde eura

PwC o Inicijativi tri mora: Šest preporuka Inicijativi i pet projekata vrijednih 384 milijarde eura

Sjeverne članice Inicijative tri mora već naveliko pokreću i analiziraju velike infrastrukturne projekte. Tako su izgrađeni LNG terminali u Poljskoj i Litvi, U Latviji je pokrenut futuristički projekt Rail Baltica i niz drugih infrastrukturnih projekata. Pricewaterhouse i Atlantic Council su dali svoje mišljenje o Inicijativi u kojoj prepoznaju mogućnost snažnog gospodarskog rasta kroz razvoj velikih infrastrukturnih projekata. Dali su šest preporuka članicama kako osigurati gospodarski rast te naveli pet ključnih infrastrukturnih projekata teških 384 milijarde dolara. Ukupno očekivane investicije do 2025 godine bi trebale biti 615 milijardi eura. Hrvatska nažalost promrežena unutarnjim egoističkim sukobima na relaciji ustaše/partizani te Bruxelles/Berlin – Jadran/Baltik/Crno more gubi korak i u podjeli ovog velikog investicijskog kolača.

Inicijativa tri mora nudi promicanje zajedničke vizije za investicijsku klimu u prometnu infrastrukturu srednje i istočne Europe.

Članice Inicijative tri mora između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora čine 28% teritorija Europske unije, 22% njenog stanovništva, ali samo 10% BDP-a . Na dosadašnjim sastancima predloženo je nekoliko modela financiranja infrastrukturnih projekata kako bi se olakšala ulaganja i razvoj pri čemu bi se smanjila neravnoteža i po

PwC: Članice Inicijative tri mora čine 28% teritorija Europske unije, 22% njenog stanovništva, ali samo 10% BDP-a. Ova ideja sve više pobuđuje interes u SAD-u. Kako se ističe u izvješću „Put u budućnost – razvoj prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi“ koje je izradila konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers i Atlantic Council investicije u prometne infrastrukturne projekte u srednjoj i istočnoj Europi  između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora može značajno povećati gospodarski rast članica Inicijative tri mora.

Kako ističe Michal Kobosko, direktor poljske podružnice Atlantic Councila: Inicijativa tri mora treba pronaći točke koje će povezivati zajedničke interese pojedinih država čime bi se projekti financirali dijelom iz sredstava EU, ali bi se tražili i ostali mogući ulagači. U tom smislu su posebno zainteresirani investitori iz SAD-a. Američka administracija je pokazala interes za suradnju na infrastrukturnim projektima te bi se američke tvrtke aktivno uključile u projekte, ne samo u sektoru plina, već i u građevinskom te inženjerskom sektoru, a također postoji interes sudjelovanja u projektima i fondova rizičnog kapaitala.

Prema izvješću konzultanata PwC u zadnjih 20 godina je u ovaj prostor investirano  210 milijardi eura, od čega je preko 150 milijardi eura došlo iz fondova Europske unije, 30 milijardi eura je došlo od Europske investicijske banke (EBRD). Autori izvješća procjenjuju da će do 2025.godine trebati investirati još 615 milijardi eura kako bi se realizirali predloženi infrastrukturni projekti u regiji između tri mora što uz očekivani projsječni rast tržišta od 3,1% daje dobre mogućnosti domaćim i međunarodnim tvrtkama i investitorima.

Konzultantica tvrtke PwC, Agnieszka Gajewska je istakla kako trenutno postoji ogroman višak privatnog kapitala pripremljenog za infrastrukturne projekte. Očekuje se prosječan rast BDP-a u članicama Inicijative od 3,1% u slijedećih pet godina što će nadmašiti i zapadnu Europu. Za takav gospodarski rast je potrebno privući investicije iz javnih i privatnih izvora, a kako je još uvijek srednja i istočna Europa rizičnija za ulaganja pa onda zajedničke ponude članica Inicijative tri mora stvaraju niži rizik ulaganja te na taj način privlače investitore s uravnoteženim rizikom povrata kapitala.

Rail Baltica

S druge strane direktor PwC (Latvija), Baiba Apine, ističe kako je to nastavak izgradnje konkurentnog dijela globalne prometne mreže te se treba ulagati u razvoj i održavanje željezničke i cestovne mreže, te plovnih puteva. Istakao je da je Latvija već izgradila nekoliko velikih razvojnih infrastrukturnih projekata kao što su izgradnja zračne luke Riga koja je postala značajno zračno čvorište te veliki Južni most koji se koristi za povezivanje unutar prigradskog područja grada Rige. Naglasio je o hrabrom pokretanju najvažnijeg, najvećeg i najsloženijeg projekta Rail Baltica u povijesti Europske unije. Rail Baltica je dio projekta koji bi se trebao povezati s kineskim projektom Iron Silk Road kojim bi se brzom željeznicom povezala Kina s Europom te vlakovima prosječne brzine od 200 km/h. Također  Apine ističe da je vrijeme jednostavnih projekata prošlo te da zahvaljujući snažnom tehnološkom razvoju pokreću se sve složeniji projekti pri kojima se nastoji što više povećati očekivani povrat na svaki uloženi euro.

U izvješću se ukazuje  da je nakon desetljeća nedovoljnog ulaganja, srednja i istočna Europa postigla značajan napredak u razvoju infrastrukture proteklih godina. Tijekom 20 godina izgrađeno je 5.600 kilometara novih autocesta većim dijelom financiranim sredstvima EU, uloženo je više od 150 milijardi eura iz strukturnih fondova EU te dodatnim novcem Europske investicijske banke i  sredstvima Connecting Europe Facility. Također su privatni investitori investirali milijarde eura u ključne prometne projekte u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj.

Izvješće također pruža detaljan pregled za pet ključnih prometnih koridora koji imaju važnu ulogu u povezivanju Inicijative tri mora (Sjeverno more-Baltičko more, Baltičko more – Jadransko more, Rajna – Dunav, istok/istočni dio Sredozemnog mora, Sredozemno more) zahtjevaju ulaganje od 384 milijardi eura kroz više od 2000 projekata za popunjavanje ovih pet prometnih koridora.

Prema izvješću, jedan od najvažnijih izazova Inicijative tri mora jest izgradnja učinkovitog procesa financiranja prometne infrastrukture koji će pomoći u zatvaranju jaza između Istoka i Zapada obzirom da prosječan građanin „stare EU“ ima dvostruko više kilometara autocesta od svojh  kolega u „novoj EU“, odnosno članicama Inicijative tri mora (izuzev Austrije).

Izvješće PwC daje šest preporuka kojima bi seizgradila prometna infrastruktura potrebna velikim ambicijama regionalnih članica Inicjiative tri mora, a to su: politički konsenzus, koordinacija na regionalnoj razini, prioritetni projekti, mobilizacija privatnog sektora za prevladavanje ograničenja financiranja, povećanje učinkovitosti postojećih projekata te praćenje naučenih lekcija.

Izvješće također navodi da 75% infrastrukture koja će postojati 2050.godine, danas ne postoji. Nove tehnologije utječu ne samo na način na koji će se projektirati, izgraditi i upravljati prometnom infrastrukturom već i potraživanja prometnih usluga. To ukazuje da regionalni pristup izazovima razvoja infrastrukture pruža najbolje šanse za učinkovitost i uspjeh, a Inicijativa tri mora može igrati ključnu ulogu.

Konzultanti PricewaterhouseCoopers ističu da je Inicijativa tri mora osnovana kako bi se stvorila platforma za integraciju i solidarnost srednje i istočne Europe s Europskom unijom u cjelini, jačanje političkih veza, olakšavanje prekogranične suradnje i omogućavanje velikih regionalnih projekata koji će potaknuti održivi ekonomski rast 12 članica Europske unije povezanih u Inicijativu tri mora između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, foto: ilustracija NP

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *