Select your Top Menu from wp menus

Pozadina destabilizacije Europe: Plinski rat na sjeveru Europe

Pozadina destabilizacije Europe: Plinski rat na sjeveru Europe
Foto od:https://bloggereuropa.wordpress.com/2016/03/04/560/

Zajednički energetski projekt Njemačke i Rusije Sjeverni tok 2, odnosno NORD STREAM II, predstavlja interesni plinski pakt protiv država Srednje Europe u kojem Njemačka postaje distributivni centar ruskog plina za Europu te stavlja u zavisnost ostale države srednje Europe. Njemačka osigurava sebi niske cijene plina uz tranzitne naknade te suvlasništvo u plinovodu koje se spuštaju na razinu od oko 200$/1000m3 dok ostalim državama srednje Europe se cijena povećava sa sadašnjih srednjih 500$/1000m3 za gubitak tranzitnih marži. Da li je to rješenje za stabilizaciju Europske unije i ostalih europskih država srednje, istočne i jugoistočne Europe i da li hrvatski dužnosnici mogu shvatiti vrijeme u kojem se grade nacionalni interesi za duže vremensko razdoblje.

Hrvatski energetski projekt izgradnje LNG terminala koji bi trebao krenuti s plutajućim LNG terminalom kako bi se ubrzao postupak uključenja Hrvatske u energetske projekte. Cilj nije da se cijeli projekt zaustavi na izgradnji plutajućeg LNG terminala već je cilj da se nakon toga pokrene LNG terminal koji će biti u sinergiji s poljskim LNG terminalom Swinoujscie, te litvanskim plutajućim LNG terminalom Klaipėda LNG FSRU koji bi međusobno bili uvezani zajedničkim plinovodom Jadran – Baltik kako bi se osigurao potencijalni kapacitet od 36 milijardi m3 koliko su potrebe srednje Europe. Jedino takav zajednički europski projekt može osigurati iste energetske uvjete za cijelu Europu nakon čega bi se uspostavilo uređeno tržište energentima.

 

Igor Dekanić, Izazovi na Mediteranu
Igor Dekanić, Izazovi na Mediteranu

Plinski rat na sjeveru Europe od kojeg stradava srednja i jugoistočna Europa

Poljska vlada stranke Pravo i Pravda izražava zabrinutost oko plinovoda NORD STREAM II i njemačke istočno-europske vanjske politike zasnovane na partnerstvu s Moskvom jer se tim novim plinovodom gradi prvenstveno njemačko-ruski savez na štetu Poljske, Ukrajine i drugih srednjeeuropskih država, kao i država jugoistočne Europe. Neslaganje s ovakvim rješenjem je istakao talijanski premijer Matteo Renzi koji optužuje Njemačku za dvostruke standarde, posebno su Talijani ogorčeni na Bruxelles koji je pod utjecajem Njemačke zaustavio talijanski ENI u izgradnji Južnog toka koji se trebao graditi u suradnji s Gaspromom. Sada Talijani moraju gledati kako Njemačka radi isto, ali Bruxelles nema snage da zaustavi Angelu Merkel. Kad je Njemačka pokrenula kampanju za izgradnju NORD STREAM II u prosincu 2015, Litva, Latvija, Estonija, Poljska, Mađarska, Rumunjska i Slovačka poslali su zajedničko pismo u Bruxelles kritizirajući projekt. Prema njima, NORD STREAM II bi značajno povećao europsku ovisnost o ruskom plinu i umanjio energetsku sigurnost u istočnoj Europi, kao i u cijeloj Europskoj uniji.

budowa-gazoportu-swinoujscie-LNG
Swinoujscie-LNG

Nord Stream II – projekt koji je pokrenuo podjelu Europe

Kako piše Tomislav Matteo Herceg na svojem blogu, tijekom posljednjega desetljeća svijet se razvijao ubrzanim tempom što nas je dovelo do činjenice da energetika postane jedno od najvažnijih globalnih pitanja današnjice. Proces globalizacije stvorio je snažan poticaj proizvodnji ali i potrošnji u svijetu. Svako dodatno povećanje proizvodnje dovodi i do povećanja potrošnje svih poznatih oblika energenata. Takav tempo razvoja zahtjeva odgovarajuću i stabilnu resursnu osnovu koja je ograničena!

Račun Europske unije za vanjsku energiju iznosi više od 1 milijarde eura dnevno ili oko 400 milijardi eura koje smo platili za 2013 i čini nešto više od 20 % ukupnog uvoza. Samo uvoz sirove nafte i naftnih proizvoda nadmašuje 300 milijardi eura, od čega većina dolazi iz članica OPEC ali i dalje je čak 27 % nažalost iz Rusije. Opskrba energijom iz Rusije činila je 39 % uvoza prirodnog plina pri čemu su najveće količine uvezene u Njemačku i Italiju. Čak 61 % tog plina uvezenog u EU koristi se u zgradama, u prvom redu za grijanje a 75 % tih zgrada čine stambene zgrade!

Proteklih nekoliko godina postignut znatan napredak u jačanju energetske sigurnosti EU zahvaljujući povećanom udjelu obnovljivih izvora energije i smanjenju ukupne potražnje što je doprinijelo stabilizaciji ovisnosti o uvozu. Danas EU uvozi 51 % energije koju troši. Ovisnost o uvezenoj energiji odnosi se na :

✓ sirova nafta 85 %
✓ prirodni plin 66 %
✓ kruta goriva 42 %
✓ nuklearno gorivo 40%

Na sastanku vrha Europske unije imamo tek načelnu podršku projektu energetske unije za koju postoji konsenzus. Svi predsjednici država i vlada EU žele veću energetsku suradnju i što manju ovisnost o Rusiji, ali kod detalja je i sloga puno manja. Zabrinjava činjenica da Unija velik dio energije uvozi iz geopolitički nestabilnih područja i da jedan broj država članica još uvijek ovisi samo o jednom vanjskom izvoru opskrbe. Čak 6 država članica ovisi o Rusiji kao trenutno jedinom vanjskom opskrbljivaču. U načelu, Europska komisija ostavlja svakoj zemlji pravo izbora odakle želi dobivati svoju energiju ali prvi puta moram to javno reći – Njemačka je najveći problem! Nakon konačne propasti “Južnog toka” i “Turskog toka”, očekujem da članice poštuju odluku o smanjenu ovisnosti od ruskoga plina koju smo svi potpisali. U siječnju ove godine europski parlament pozvao je Berlin da obustavi planiranje plinovoda “Sjeverni tok 2”. Po hitnom postupku EP donio je i rezoluciju kojom se apelira na zemlje članice da se ne upuštaju u gradnju bilo kakvih plinovoda iz Rusije, osobito “Sjeverni tok 2” za koji je zainteresirana Njemačka!

Na posljednjem summitu EU raspravljalo se i o novom njemačko-ruskom ekonomskom megaprojektu – Sjeverni tok 2. Uz postojeći Sjeverni tok 1, Njemačka bi postala glavni centar za distribuciju ruskog plina u Europi. No, taj projekt, kojim se Njemačka i Rusija spajaju bez tranzitnih posrednika, preko Baltičkog mora, izazvao je veliko nezadovoljstvo srednje i istočno europskih zemalja. Poljska, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, ukupno 10 zemalja EU, te Ukrajina, a koje su poslale prosvjedno pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku. Navedene zemlje traže zabranu gradnje Sjevernog toka 2 jer s pravom tvrde, da je u suprotnosti s interesima Europe te ugrožava energetsku sigurnost Europe koja se opredijelila za smanjivanje ovisnosti o ruskom plinu. Zemlje potpisnice prosvjednog pisma pogotvo Poljska i Bugarska, osjećaju se izigrano – Poljska je u ime europske solidarnosti i pod pritiskom Bruxellesa odbacila ponudu da Sjeverni tok 1 prođe njezinim teritorijem, a ona bude distributivni centar i time zaradi stotine milijuna dolara. Bugarska je pak, na nagovor Berlina uspješno sabotirala gradnju Južnog toka i time odustala, od milijardu dolara prihoda godišnje. Projekat je trenutno obustavljen! Dok Europa pokušava iznaći rješenje energetske ovisnosti iz Berlina zabijaju nož u leđa – koje su to smjernice hrvatske vanjske politike?

U slučaju da nijemci nekako uspiju izgraditi Sjeverni tok 2, uvezat će infrastrukturu i otvoriti tržište ka usklađenijem vanjskom djelovanju a tek onda dobit ćemo “energetsku uniju” u kojoj će oni već imati premoć. Takva nam energetska unija gdje nema naših interesa neće biti potrebna. To je šah-mat pozicija! Nemojte zaboraviti da je ruski plin jeftiniji od ukapljenog plina. Nijemac može biti sve, čak i beskrajno licemjeran ali glup i naivan – sigurno nije. U takvom scenariju hrvatski LNG može biti više-manje neupotrebljiv. Vanjska politika Republike Hrvatske mora promijeniti pravac djelovanja, mora stati rame uz rame sa Poljacima i ostalim članicama i čvrsto braniti svoje interese!

Najbolji način da se postigne što bolja cijena jeste kad bi sve zemlje EU zajedno nastupile kao kupac prema više vanjskih izvora opskrbe. To i jeste jedan od ciljeva energetske unije koju Berlin zastupa a gdje su i naši interesi osigurani! Svim većim energetskim koncernima u Njemačkoj, koji su do sada uvijek sami pregovarali o isporukama, nipošto nije stalo da sada to radi nekakvo nadnacionalno, europsko tijelo koje može utjecati na cijenu i odredbe ugovora!

Milan Glavinić, Novi Pogledi/Tomislav Matteo Herceg s Bloggereuropa.wordpress.com

Facebook Comments

Vezani članci

Pozadina destabilizacije Europe: Plinski rat na sjeveru Europe

Objavljeno u: Pozadina destabilizacije Europe: Plinski rat na sjeveru Europe
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.