Select your Top Menu from wp menus

Kako je provedena lustracija u državama srednje Europe?

Kako je provedena lustracija u državama srednje Europe?
Foto od:http://www.dw.com/image/0,,15868432_303,00.jpg

Sve su glasnije naznake da se priprema Zakon o lustraciji, što je nedavno najavio i ministar kulture dr. Zlatko Hasanbegović. Hrvatska i Slovenija su jedne od posljednjih postkomunističkih država koje nisu donijele i provele Zakon o lustraciji. Povjesničar lustracije u istočnoj Europi, Roman David piše: “Suprotno očekivanjima, stara nomenklatura prilagodila se novoj situaciji, izmislila, tj. falsificirala svoje biografije i služeći se paralelnim kanalima i ponovo profitirala.”

lustracija-ilustracija
Foto: ilustracija lustracije

Zakon priprema Udruga Hrvatski križni put, čija je predsjednica prof. Bruna Esih, a istaknuti član Udruge do izbora u Vladu bio je ministar kulture dr. Zlatko Hasanbegović. Odmah po najavi Zakona postavilo se pitanje je li prekasno za lustraciju, što bi Zakon donio Hrvatskoj te usporedbe s drugim zemljama koje su prošle sličan povijesni put iz komunizma u demokraciju. Naravno najveći otpori dolaze iz centara koji su proizašli iz bivšeg komunističkog sustava.

Lustracija u srednjeeuropskim državama: Varšavskoj grupi, baltičkim državama, Rumunjskoj i Bugarskoj te Istočnoj Njemačkoj

U Češkoj i Njemačkoj (odnosi se na bivšu Istočnu Njemačku) u Slovačkoj, Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj lustracija je provedena. Najobuhvatnija je bila u bivšoj Češkoslovačkoj i bivšoj Istočnoj Njemačkoj. U Mađarskoj i Rumunjskoj je ona bila najneuspješnija, što su za posljedicu bili usporen gospodarski razvoj.

Češka: 12.000 lustriranih

Češka i Njemačka kažnjavale su dužnosnike ako bi ustanovili da je lustrirani bio na određenoj funkciji. U Poljskoj i Mađarskoj, od lustriranih koji su tražili visoka mjesta u državnoj službi, traženi su podaci o prošlosti. Ako bi se ustanovilo da su lagali automatski je slijedio gubitak posla u javnoj službi.

U Češkoslovačkoj je započela odmah nakon demokratskih izbora 1991. i u dva vala trajala do 2000. godine, poslije se lustracija nastavila i nakon razdvajanja Češke i Slovačke.

lustracija-dokumenti-arhiv1
Foto: Lustracija-dokumenti-arhiv

Rezultat je da nijedan od bivših dužnosnika Komunističke partije nije mogao dobiti nijedno od 9.000 mjesta u državnoj službi – sudstvu, tužiteljstvu, obavještajnoj službi ili visoke pozicije u javnim medijima, u tvrtkama u vlasništvu države te na sveučilištu.

 

Cilj češko/slovačke lustracije bio je potpuna izmjena struktura koja upravljaju državom a koji su bili aktivni suradnici represije komunističkog režima od 1948. do 1989. godine. Svi koji bi poželjeli u državnu službu morali su donijeti uvjerenje o suradnji sa službama i posebnu, vlastoručno potpisanu izjavu. Izdano je oko 400 tisuća potvrda o lustraciji, a broj proskribiranih bio oko tri posto – ukupno 12 tisuća Jedan od velikih prigovora procesu lustracije bio je da se previše oslanja na dokumente obavještajnih službi te da su mnogi dokumenti uništeni ili izmijenjeni.

Poljska: Lustracija djece i unuka lustriranih

U Poljskoj je lustracije poslužila za borbu između ljevice i desnice, bilo je međusobnih optužbi, a najglasnija je bila sumnja da je vođa Solidarnosti Lech Walesa bio doušnik, što je kasnije demantirano. Ta tema povremeno se vraća u poljske medije pa je i ovaj tjedan konzervativni tjednik wSieci analizirao taj slučaj.

Archiwa-IPN
foto: Archiwa-IPN

Poljaci su formirali Verifikacijsku komisiju koja je pregledala odgovarajuće dosjee temeljem koji je vlada premijera Mazowieckog, prva vlada nakon pada komunizma, iz sudstva i tužilaštva maknula oko deset posto kadrova. Lustarcijom je sredinom devedesetih obuhvaćeno 23 tisuće osobe.

Poljska je pitanje lustracije institucionalno riješila formiranjem Institutu za nacionalno sjećanje, gdje su smješteni arhivi tajnih službi. Povremeno se pojavi neki skandal, a pred prolšlogodišnje parlamentarne izbore jedna od četiri ključne točke programa pobjedničke koalicije Prava i Pravde(PiS), konzervativne premijerke Beate Szydło, bilo je i “lustracija djece i unuka lustriranih”.

Povjesničar lustracije u istočnoj Europi, Roman David piše: “Suprotno očekivanjima, stara nomenklatura prilagodila se novoj situaciji, izmislila, tj. falsificirala svoje biografije i služeći se paralelnim kanalima i ponovo profitirala.”

“Bezuba lustracija” u Mađarskoj, skandal s premijerom

Zanimljiv je slučaj Mađarske, gdje komunistička čizma nije bila tako tvrda na glavi građana u Češkoslovačkoj, Istočnoj Njemačkoj ili Rumunjskoj.

Iako Mađari početkom 90-ih nisu bili zagrijani za lustraciju, mnogima su išli na živce bivši pripadnici nomenklature koji su se ugodno namjestili i poslije demokratskih promjena. To ih je dovelo do izvjesne apatije i nepovjerenja u političku elitu. Isto tako, vjerojatno je to razlog goleme, dubinske svađe, provalije u odnosima između ljevice i desnice, koja ubija to društvo iznutra.

Mađari su imali lustraciju bez lustriranih, zvali su je ”bezuba lustracija”, sa stavom da suradnici tajne službe ne moraju napuštati svoje pozicije. Proveli su tek nekoliko sudskih procesa za kršenje ljudskih prava za vrijeme socijalizma.

Bilo je oko šestotinjak pojedinaca kojima je savjetovano, ali ne i naloženo da daju ostavke. Razlog se nalazi u činjenici da je mađarski socijalizam, u usporedbi s češkoslovačkim, istočnonjemačkim, rumunjskim i bugarskim, bio blag, nije se srušio pred nezadovoljnim narodom, nego nakon skoro jednogodišnjih pregovora, okruglih stolova i salonskih nadmudrivanja.

Na tim okruglim stolovima i jedna i druga strana čuvala je visoku razinu komunikacije, nisu se međusobno vrijeđali ili prozivali pa se bivša elita neprimjetno inkorporirala u novu elitu. U vrijeme primanja u EU Mađarska je isticana kao zemlja uzor među istočnoeuropskim kandidatima za članstvo u Uniji, a Mađari su govorili da je ”najbolja osveta komunistima da se živi bolje”.

Zbog “bezube lustracije” Mađarskoj se dogodilo skandal. Premijer Péter Medgyessy bio suradnik obavještajne službe u bivšem režimu a da to nije priznao. Skandal je izbio 15 godina nakon smjene režima, 2002. godine, upravo pred primanje Mađarske u EUi kad je Medgvessy bio šef vlade.

Utjecajnih mađarski ekonomisti i danas misle da je Mađarska zapala u krizu morala, ali i gospodarsku krizu, velikim dijelom i zato jer nije provedena pravedna lustracija.

Njemačka: 60 posto profesora je maknuto

Nakon ujedinjenja Njemačke oko 60 posto profesorskog i nastavnog kadra Istočne Njemačke maknuto je iz obrazovnog sustava. Nijedan profesor prava nije zadržao svoju katedru.

Gedenktafel Deutsche Teilung an der Grenze von Berlin-Spandau zu Groß Glienicke in Brandenburg
Foto: Grenze von Berlin-Spandau zu Groß Glienicke in Brandenburg

U Njemačkoj su lustraciju radili preko komisija koje su pregledavale dosjee, svjedoke komunističke partije i STASI. Komisije su prikupile preko 150 tisuća stranica materijala, a u arhivima koji se tiču tog dijela prošlosti, zaposleno je 2000 državnih službenika. Danas svaki građanin i stranac koji je živio u Istočnoj Njemačkoj može preko interneta ispuniti pristupnicu za uvid u svoj dosje. Od 1991. godine do kraja 2015. prema podacima Amnesty International, bilo je pet milijuna zahtjeva. Povjesničarke postkomunizma Lavinije Stein smatra da u Istočnoj Njemačkoj, gdje je STASI sve držao uredno, dosjei ipak nisu sasvim pouzdani jer je velik broj informacija dobiven iznudom, a iznude i torture nisu zapisane.

Rumunjska: Securitate se brzo uklopio u novi sustav vlasti

Za neke koji su odbili suradnju, kao što je bila rumunjsko-njemačka spistaljica Herta Müller dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2009., rumunjski Securitate je proširio glas da je doušnica.

Usprkos tome što je osudila neke glavešine, Rumunjska je loše provela lustraciju. Securitate je pred pad Ceausescuova režima brojao skoro 15 i pol tisuća uposlenika, od čega su više od 10 tisuća imali čin časnika. Odmah nakon pada Ceauşescua, velik broj agenata ponovo se aktivirao u novoj vlasti. Osnovali su nacionalno Vijeće za arhive Securitatea, ali zbog opstrukcije članova bivšeg sustava to tijelo nije dobilo nijedan ozbiljniji dokument na uvid.

Bugarska: U nekim sektora i do 90 smijenjenih

U Bugarskoj je zbog lustracije veliki broj državnih zaposlenika izgubio je posao, u nekim sektorima – pravosuđe, tajne službe i policija – i do 90 posto. U prvoj polovici 90-ih to je postalo pitanje ogorčene političke borbe i lustracija se počela koristiti u te svrhe. Arhivi nisu ni danas otvoreni, a značajan dio ranije nomenklature preživio je demokratske promjene.

Lustracija u Hrvatskoj: Desnica za, ljevica apsolutno protiv, a što o lustraciji kažu MOST i Božo Petrov?

Javnost je upoznata da Zakon priprema Udruga Hrvatski križni put čija predsjednica Bruna Esih surađuje s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović i bila je njena izaslanica na prošlogodišnjoj komemoraciji na Bleiburgu i na Jazovki. Član Udruge Hrvatski križni put do izbora u Vladu bio i ministar kulture Zlatko Hasanbegović, a nakon preuzimanja ministarske dužnosti istupio je iz svih udruga. ”Dao sam ostavku u svim udrugama u kojim sam djelovao te se tako kao ministar neću baviti djelokrugom rada udruga. Samim tim neću sudjelovati ni u radu udruge Hrvatski križni put”, kazao je Hasanbegović.

“Intencija je kažnjavanje tih zločina i zločinaca, znači nije intencija nikakv lov na ljude, nikakav lov na vještice, nema potrebe da onaj tko nije počinio zločin da se osjeća prozvanim time. Ali ja smatram da je u Hrvatskoj ubojstvo nevinog čovjeka zločin i onaj tko je ubio jednog čovjeka da je zločinac”, najavio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš.

”Zakon neće predstavljati lov na vještice i ne bi smio biti progon nikoga, nego lustracija treba biti jedna nit vodilja da nijedan zločin od svibnja 1945. ne može ostati nekažnjen. Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima” pojasnio je Tepeš.

Petrov: ”Plešemo po oštrici noža!”

Čelnik Mosta Božo Petrov vrlo je oprezan kad je u pitanju Zakon o lustraciji. “U ovom trenutku, dok je širina normalnog centra ili sredine ravna sječivu noža, gdje postupajući normalno postajete ustaša ili komunjara, mislim da bi to samo produbilo tenzije Ne podržavam lustraciju koja bi bila lov na vještice”, izjavio je Petrov za Večernji list.

Govoreći na temu lustracije u ljeto 2015. Petrov je za 24 sata rekao: ”Pred sudove trebamo dovesti one koji su opljačkali Hrvatsku. Sudovima trebamo omogućiti ne da ih osude na pet, šest godina zatvora, nego da im za svaku ukradenu kunu oduzmu dvije kune imovine”, poručio je metkovski gradonačelnik. ”Tako bismo došli do novca koji bismo, uz rješavanje određenih nezakonitosti u pretvorbi, stavili u funkciju gospodarstva i boljitka svih građana. Osim toga, pretvorbena lustracija treba obuhvatiti i one koji su omogućili određene propise i zakone na temelju kojih su kreirani preduvjeti i klima za ovo što danas imamo.”

Najglasniji u Hrvatskom saboru o temi provedbe lustracije i dekomunizacije Hrvatske je saborski zastupnik HDZ-a general Željko Glasnović koji u svojem intervjuu Expres.hr ističe:

Željko-Glasnović-maxportal-info
Foto: Željko-Glasnović-maxportal-info

“Ljudi koji su živjeli u tom sustavu patili su i danas pate od jedne psihopatologije. Ona je proizvela generacije bez kolektivnog sjećanja. Ljudi koji su živjeli u tom sustavu ne mogu povezati uzroke i posljedice jer im je ono što je ispravno, ali i što nije, diktirao jednopartijski sustav. Lustracija nije lov na vještice i ona mora početi u HDZ-u. Riječ je o onima koji su kršili ljudska prava, otimali i cinkarili ljude koji su zbog toga završili u zatvoru. Prema njemačkom tumačenju, lustracija je osiguranje da ista kriminalna organizacija opet ne dođe na vlast. Prvi korak je rasvijetliti što se događalo. Narodu treba pružiti istinu da sam odluči, a ne da nam organi i partijske ćelije iz bivšeg sustava tumače što se dogodilo u povijsti. Drugi korak je otvaranje svih arhiva. Treba vidjeti tko je započeo pretvorbu i privatizaciju, tko je ekonomski uništio  Jugoslaviju, tko je pokrao sav novac i prebacio ga na bankovne račune vani, koje sad drugovi vraćaju kao stranu investiciju. Spominjem da je Udba ubila više ljudi vani nego sve druge tajne službe Varšavskog pakta ukupno, i to ne samo Hrvate, nego i Srbe te Albance. To se prešućuje. Zašto se ne traži povrat arhiva iz Beograda da se njima više ne manipulira, kao što se čini danas. “

 

Raščišćavanje totalitarne komunističke prošlosti je nužno, smatra Željka Markić: “Fašističku smo već jednim velikim dijelom u proteklih 50, 60 godina raščišćavali. Komunističku totalitarnu prošlist važno je raščistiti radi demokracije”, stav je čelnice udruge U ime obitelji.

”Hrvatskoj ne treba zakon o lustraciji jer je 90-ih prošla dva razdoblja lustracije, političko i etničko”, smatra Milorad Pupovac.

Za SDP-ova Nenada Stazića, upitno je tko bi nakon 25 godina demokratske države imao koristi od lustracije.

HRT-lustracija u medijima
Foto: HRT lustracija, izvor: hu-benedikt.hr

”Nitko ne zna kako bi taj zakon izgledao, tko bi koga lustrirao i na temelju čega, ali ja sumnjam da će HDZ to prihvatiti jer ako se prihvati bilo kakav zakon o lustraciji, pa da na taj popis za lustraciju dođu, npr. članovi bivše komunističke partije, onda će pola HDZ-a biti lustrirano”, rekao je Stazić.

Zagovornici lustracije smatraju da bi ona pridonijela smanjenju korupcije, vraćanju povjerenja u državne institucije, pa i gospodarskom rastu jer bi se oslobodila mogućnost zdravih investicija koje bi doprinijele otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju tržišnog poslovanja.

Bruna Esih: Lustracija je preduvjet sazrijevanja hrvatskog društva

Bruna Esih iz udruge Hrvatski križni put kaže da je pitanje lustracije preduvjet sazrijevanja hrvatskoga društva.

Foto: Bruna Esih, braniteljski.hr
Foto: Bruna Esih, braniteljski.hr

“Tijekom 25 godina hrvatske samostalnosti imali smo različite vlade te njihove bolje ili lošije programe – gospodarske, socijalne i druge. Međutim, svaki pozitivan pomak je izostao. Jedini zaključak koji iz toga proizlazi jest da nije samo stvar mjera i metoda provođenja već tko iza njih stoji i u čijem interesu radi.

Jedini interes koji treba držati u vidu da bi se proizveo pozitivan učinak, jest hrvatski državni interes, što znači interes svih hrvatskih građana. A tko može ispravno upravljati hrvatskim državnim interesom i ciljevima? Zar netko tko se već ogriješio o temeljna ljudska prava i slobode? Zar netko komu bi bilo svejedno kako se ova država zove i kakva je budućnost nje i hrvatskoga naroda sve dok je on sam na poziciji moći s koje uživa u povlasticama stvorenim uz pomoć skrojene mreže svoje interesno-ideološke garniture”

Buna Esih naglašava i da se Zakon o lustraciji” uopće neće tako zvati.

Bruna Esih, polaganje vijenca na jami Jazovka 22.6.2015
Bruna Esih, polaganje vijenca na jami Jazovka 22.6.2015

“Možda nije nevažno spomenuti da se Zakon o lustraciji uopće neće tako zvati. Ne samo zato što se uz riječ lustracija već veže previše loših konotacija i određen strah koji je namjerno proizveden kako bi se ta tema svrstala u red nepoželjnih. Ali htjeli mi to ili ne, ona se sama od sebe s razlogom nameće svih ovih 25 godina i s njome se jednom treba suočiti. Upravo ta riječ je prava – suočavanje! Suočavanje s poviješću, odnosno s činjenicama, s posljedicama totalitarizama i represije i s prošlošću svakoga od nas”, kaže bruna  Esih i zaključuje:

“Lustracija nije jedna od opcija nego isključiv preduvjet sazrijevanja hrvatskoga društva.”

M. Marković/Maxportal/M.Glavinić/Novi Pogledi/Foto:fah

Facebook Comments

Vezani članci

Kako je provedena lustracija u državama srednje Europe?

Objavljeno u: Kako je provedena lustracija u državama srednje Europe?
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.