Select your Top Menu from wp menus

Inicijativa tri mora s Ukrajinom postaje snažan geopolitički projekt

Inicijativa tri mora s Ukrajinom postaje snažan geopolitički projekt

Inicijativa tri mora nastala je 2015. godine kao projekt okupljanja država srednje Europe između Jadrana, Baltika i Crnog mora na prijedlog hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude koja je prvenstveno bila zamišljena kao infrastrukturni i gospodarski projekt. Prvotno zamišljen kao povezivanje država između Jadrana i Baltika ne na vlastiti zahtjev rumunjskog i bugarskog predsjednika postao je projekt TRI MORA.

Članice Inicijative Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Estonija, Letonija, LItva, Austrija, Slovenija, Rumunjska i Bugarska već su održale niz sastanaka na najvišoj državnoj razini, U New Yorku 2015, u Dubrovniku 2016, u Varšavi 2017, a planiran je slijedeći sastanak u Rumunjskoj 2018. godine. Najveću težinu ovom projektu je dao američki presjednik Donald Trump svojom nazočnošću na zadnjem okupljanju članova Inicijative tri mora u Varšavi gdje je posebnu važnost dao izgradnji krčkog LNG terminala.

Kako prenose poljski mediji (PAP – Polska Agencja Praesowa), važnost Inicijativi je dao i njemački politolog Dr. Andreas Umland, ekspert s Kijevskog instituta euroatlanske suradnje te istakao da Inicijativa tri mora danas predstavlja projekt zasnovan na infrastrukturnim i gospodarskim pitanjima u budućnosti s Ukrajinom postaje snažan geopolitički projekt.

Ideja povezivanja srednjeeuropskih država između Rusije i Njemačke prvi put je rođena u vremenu između dva svjetska  rata – Intermarium koja je prvotno zamišljena kao obrambeni savez pod snažnim utjecajem Poljske nastao nakon raspada ruskog i austrougarskog carstva kada je nastao niz malih država Srednje Europe koje su bile u geopolitičkoj sivoj zoni.

Danas ta Inicijativa predstavlja sasvim druge temelje koji se prvenstveno zasnivaju na vrijednim infrastrukturnim i gospodarskim projektima teškim 45 milijardi eura. Inicijativa tri mora danas ima snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država i Kine. SAD-u je ovaj prostor važan kao ravnoteža njemačko-ruskim energetskim projektima kojima se u zavisan položaj stavljaju članice ove Inicijative, dok je Kini ovaj prostor važan zbog projekta Iron Silk Road, moderni željeznički put svile kojim Kina planira osigurati kopneni željeznički koridor iz Kine u Europu pri čemu su prvi vlakovi već krenuli s prijevozom kineskih proizvoda sve do Londona.

Snažnu podršku p RH Kolindi Grabar – Kitarović u provedbi Inicijative tri mora je dala i predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku, Bruna Esih koja je ponovila stav svoje stranke iz nedavnog intervjua u Večernjem listu te taj stav objavila na svojoj Facebook stranici:

“Podupiremo Inicijativu tri mora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kao ravnotežu ne samo Bruxellesu, nego i politici Njemačke koja ponovno gura Hrvatsku u balkanske integracije. Mi smo prošli trnovit put da se izvučemo iz balkanskih asocijacija, a za vrijeme Domovinskog rata to smo i krvlju platili.”

Kako prenose neki poljski mediji posebna opasnost Inicijativi tri mora predstavlja Austrija koja prvenstveno provodi njemačku vanjsku politiku i Austrija danas nije ugrožena u toj mjeri kao ostale članice Inicijative s plinskim projektima Nord Stream I i Nord Stream II. Također svi putni koridori koji vode od Jadrana do Baltika idu preko Beča čime se ponovno članice Višegradske grupe i Inicijative tri mora stavljaju u zavisan položaj Austriji, vjerojatno je i to jedan od razloga zašto je Austrija uključena u Inicijativu tri mora

Izvor: Intermarium FB, Kapsch group

Za nositelje euroatlanske politike članice Inicijative, ujedno i članice NATO saveza i Europske unije danas predstavljaju bedem za očuvanje stabilnosti i sigurnosti europskog kontinenta.

Približavanje Ukrajine euroatlanskim organizacijama otvara novi prostor i za Inicijativu tri mora jer s Ukrajinom ta inicijativa dobiva snažan geopolitički, ali i gospodarski značaj obzirom da je Ukrajina danas jedan od vodećih agrarnih proizvođača u svijetu.

Takva Inicijativa tri mora s Ukrajinom bi postala gospodarski snažnija pojedinačno i od Rusije i od Njemačke, a također sa oko 150 milijuna stanovnika postala bi i značajno tržište kao i snažna zajednica država koja bi osigurala stabilnost europskog kontinenta na duže vremensko razdoblje.

Neobjašnjivi pritisci Europske komisije na Poljsku po pitanjima mješanja u unutarnje uređenje pravosudnog sustava kao i nametanja rješenja oko migrantske politike će samo ubrzati snažnije povezivanje članica Inicijative ne samo po infrastrukturnim i gospodarskim projektima.

Nova previranja, kršenja međunarodnog prava, hibridni ratovi, energetski ratovi, okupacija teritorija susjednih država ovu “geopolitičku sivu zonu” čine izuzetno nesigurnom i zbog toga snažnije povezivanje članica Inicijative tri mora tu “geopolitičku sivu zonu” brišu za sva vremena.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, foto: Fb Intermarium

Poveznica:

Put svile 21 stoljeća: Kina i eurounijski Intermarium savez

 

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *