Select your Top Menu from wp menus

Hrvatskoj prioritet suradnja u jugoistočnoj Europi – čitaj “na Balkanu!”

Hrvatskoj prioritet suradnja u jugoistočnoj Europi – čitaj “na Balkanu!”
Nakon što je Predsjednica RH ravnopravno sudjelovala na summitu Višegradske grupe 8. listopada 2015. godine, očekivali smo da će nova vlada na čelu s Domoljubnom koalicijom koja se klela u provođenje lustracije, borbu protiv komunističkih zločina, jugonostalgičara, agenata KOS-a, agenata UDBA-e, danas ministar vanjskih poslova otvoreno iskazuje što su prioriteti hrvatske vanjske politike – to je HORIZONTALA koja radi na uvezivanju Slovenije, Hrvatske te zapadnobalkanskih država u države Jugoistočne Europe. Za tu akciju je njemačka kancelarka “izlobirala” da EK ne dodijeli sankcije Hrvatskoj, te da se uredno zaduži za pokrivanje deficita u proračunu. Da li je to politika koju žele građani Hrvatske?
 
Ili žele povratak u srednjeeuropsko okružje s ostalim bliskim i ravnopravnim državama, članicama Višegradske grupe, koje su otvoreno uputile poziv Hrvatskoj.
 
Miro Kovač, V4 godišnjica: Izvor: MViEP
Miro Kovač, V4 godišnjica: Izvor: MViEP
Takva politika bi donijela Hrvatskoj niz novih investicija, niz novih radnih mjesta i dobila bi važan međunarodni utjecaj. Vanjska politika koju je prezentirala predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović jasno je pokazala da Hrvatska može biti snažna i utjecajna država u međunarodnim odnosima.
 
Prve aktivnosti koje je provela nova Vlada RH je jasno ukazala na svoje prioritete, koji su ostali isti kao i u vladi Zorana Milanovića i Vesne Pusić. Ti prioriteti su:
  • povezivanje s ostalim balkanskim državama i uspostavljanje horizontale
  • zadržavanje politike zaduživanja od kreditora povezanih s njemačkim poslovnim interesima 
  •  izostanak reformi i kupovanje socijalnog mira
  • izostanak projekata najavljenih od strane Predsjednice na uspravnici Jadran – Baltik 
  • nastavak i rezultat politke koja je slična onoj svojedobno odabranoj od Grčke, a koja se odvija u zaduživanju do konačnog ishoda  bankrota i oduzimanja nacionalnog bogatstva od strane kreditora (pretežno njemačkih)
O vanjskopolitičkim aktivnostima Hrvatske slikovito se izjasnio i Mario Profaca, doživotni novinar kako on za sebe kaže,  član Hrvatskog Novinarskog Društva koji već duže vrijeme otvoreno istupa protiv samovoljnog djelovanja predsjednika HND-a Saše Lekovića:

Miro Kovač i obljetnica V4, autor Mario Profaca

Miro Kovač o kandidaturi Vesne Pusić, autor Mario Profaca
Miro Kovač o kandidaturi Vesne Pusić, autor Mario Profaca

Ovakva vanjska politika pokazuje da Hrvatskoj nije prioritet jačanje veza sa Višegradskom grupom nego je osnova horizontala, suradnja s zemljama jugoistočne Europe. Suradnja na vertikali, u srednjoj Europi je “uz to”. HDZ ovakvom vanjskom politikom gradi svjesno ili nesvjesno novu Jugoslaviju, novi “regijun” pod patronatom Angele Merkel i pozitivno izvješće EK je očito plaćeno tim zadatkom, a koliko nam je treba kontrola proračuna govori i podatak da je 2004. godine proračun bio 80 milijardi kuna, danas je 120 milijardi. Na što se troši to 50%-tno povećanje nije teško zaključiti, na uhljebljivanje podobnih kadrova te kupovanje socijalnog mira. Dakle, postignuti deal glasi: “nećemo vam dirati proračun i uvoditi mjere kako ne bi morali rezati i imati otpore, a vi nam blokirajte “uspravnicu”. Za njemačku kancelarku je to win-win situacija jer ćemo se nastaviti zaduživati novcem koji će generacije otplaćivati kreditorima i bankama pretežito iz njemačke sfere, a spriječila je stvaranje kompaktnog prostora od Jadrana do Baltika, stvaranje konkurencije lukama sjevera (luka Rijeka gubi strateški značaj), stvaranje konkurencije svojem plinskom projektu veza s Rusijom.

Plutajući LNG terminal na Krku kapaciteta 1,5 milijardi m3 plina bi trebao služiti za opskrbu Srbije te ostalih zapadnobalkanskih država te ne bi bio konkurencija NORD STREAM II i cijeni plina jer bi se u ovakvoj formi uvijek mogao kontrolirati od strane Rusije i Njemačke koja bi postala novi distributivni centar ruskog plina i koji bi srednjeeuropske države stavio u potpunu ovisnost o sporazumu ove dvije države.

Sve ove vanjskopolitičke aktivnosti dolaze nakon posjeta premijera Oreškovića Njemačkoj nakon čega se obustavljaju prijetnje o kažnjavanju Hrvatske od strane Europske komisije te odobravanja daljnjeg zaduživanja za pokrivanje deficita te nepovoljnih kredita. Ovakvim određivanjem prioriteta oko proračuna i dodatnog zaduživanja za popunjavanje deficita proračuna umjesto pokretanja srednjeeuropskih projekata i hrvatskih strateških ciljeva kojima bi postali centralna tranzitna država za razne komunikacijske, prometne, logističke i energetske koridore, premijer i Vlada RH su dobili još godinu ili dvije tonjenja, još nekoliko mjeseci održavanja socijalnih mjera i rashoda koji nadilaze naše mogućnosti i za čije financiranje se moramo zaduživati. Ovakva politika kakvu su odabrali hrvatski dužnosnici stvara nevjericu kod građana Hrvatske, kod branitelja koji su stvarali Hrvatsku u krvavom ratu protiv velikosrpskih ciljeva, a kojih se ni danas nisu odrekli oni koji s kojima ministar Kovač gradi horizontalu i odriče se svega onog što je uspjela napraviti Predsjednica u promociji uspravnice Jadran – Baltik.

Ovakva puzajuća unutarnja politika u kojoj se sad već otvoreno isčitavaju problemi te da nema one potrebite efikasnosti koja bi bila potrebna za ekspanziju gospodarskog razvoja ukazuje na nepremostive probleme koji će se pojavljivati u koaliciji Domoljubna koalicija – MOST nezavisnih lista o čemu su neki koalicijski partneri već otvoreno istupali.

Dodatni uteg ovakvom stanju predstavljaju i skori izbori unutar HDZ-a koji će se održati 17 travnja tako da i unutarstranačka kampanja će dodatno oslabiti vladu. Sve ovo upućuje na činjenicu da ova prilika koja se ukazala Hrvatskoj je ponovno propuštena nečinjenjem političkih čimbenika koji još uvijek nisu spremni suočiti se sa činjenicom da je Hrvatska samostalna država koja ima svoje prioritete i nacionalne interese. Iz tog razloga realno je očekivati  novu stagnaciju Hrvatske, kao malog pomoćnika Srbije – lidera Balkana kojoj je poziciju lidera na ovim prostorima omogućila pametna dvostrana politika njenog vodstva, s jedne strane partnerstvo s Njemačkom (premijer Vučić), s druge partnerstvo s Rusijom (predsjednik Nikolić). Ta pozicija Srbiji omogućava nastavak rada na projektu teritorijalnog proširenja najavljenog Memorandumom SANU II. Hrvatskoj ostaje čekati novu geopolitičku podjelu kao mala beznačajna zapadnobalkanska državica ograđena žicom na zapadnim i sjevernim granicama umjesto da je odabrala politku južnih vrata Višegradske grupe i srednje Europe. A ta nova prilika možda neće doći još dugi niz godina, a isčekivat ćemo je po svemu sudeći na Balkanu.

Milan Glavinić/Petar Mandarić, Novi Pogledi

Facebook Comments

Vezani članci

Hrvatskoj prioritet suradnja u jugoistočnoj Europi – čitaj “na Balkanu!”

Objavljeno u: Hrvatskoj prioritet suradnja u jugoistočnoj Europi – čitaj “na Balkanu!”
Pregledavate post 1 (od ukupno 1)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.