Select your Top Menu from wp menus

Hrvatska značajno zaostaje za članicama Višegradske skupine

Hrvatska značajno zaostaje za članicama Višegradske skupine

Na zemlje Višegradske skupine se u Europi uglavnom gledalo kao siromašne i nerazvijene, no ta situacija se polako mijenja. Sada se sve više govori u gospodarskom rastu, visokoj zaposlenost i općenito velikom napretku u sve četiri države. Iako su to sve tranzicijske zemlje kao i Hrvatska i prolazile su kroz slične probleme sada pokazuju u potpunosti drugačiji smjer. Hrvatska je nekoć bila bogatija od svih tih zemalja, no one su nas sada prešle u gotovo svim pokazateljima. Dok Hrvatska sve više stagnira ili bolje reći propada na gospodarskom i političkom planu, zemlje Višegradske skupine polako nalaze svoje mjesto pod suncem unutar EU i šire. Kada postoji politička mudrost, ozbiljni i dugoročni gospodarski planovi i pravi saveznici doista su čuda moguća.

Češka

Češka se smatra najrazvijenijom državom Višegradske grupe, a po nekim pokazateljima je i u vrhu same Europske unije. Nakon velike ekonomske krize i gospodarskog pada od 4,8% izašli su već slijedećih godina iz recesije uz rast od 2,3% 2010. i 2% 2011. Nakon 2012. I 2013. koje su bile godine stagnacije ubrzo se vraćaju na visoke stope gospodarskog rasta, pa su tako 2015. Imali rast od čak 4,2%. Projekcije rasta u idućim godinama su iznad 2%

Češka je na vrhu Višegradske skupine i po BDP-u po glavi stanovnika u odnosu na kupovnu moć (GDP PPP per capita) sa 32.167$ (2015.), 2000. godine je bio 16.282$.

Po zaposlenosti/nezaposlenosti Češka nije samo pri vrhu Višegradske skupine već i cijele EU. Nezaposlenost u Češkoj je ispod 5% dok je zaposlenost na 71% u populaciji između 15 i 64 godine. Nezaposlenost mladih je 10,2%.

Javni dug Češke 41,1%  BDP-a (2015.), što ih isto stavlja na sam vrh zemalja V4.

Mađarska

Mađarska je prolazila vrlo teško razdoblje za vrijeme i nakon vladavine socijalističke vlade Ferenca Gyurcsánya i skandala kojeg je izazvala njegova izjava o nesposobnosti njegove vlade i šteti koju je izazvala što se sve poklopilo sa dolaskom velike krize 2009. godine. 2009. Mađarska bilježi najveći gospodarski pad od svih država Višegradske skupine, čak 6,6% i iako već slijedeće godine bilježe maleni gospodarski rast (0,7%) oporavak je bio vrlo spor. No već 2014. bilježe rast od čak 3,7% i nakon toga rast od 2,9% u 2015.  Projekcije rasta za Mađarsku u narednim godinama su između 2,5 i 3%.

BDP po glavi stanovnika u odnosu na kupovnu moć 2015. godine je bio 25.581$ u odnosu na 2000. godinu kada je bio 12.085$.

Mađarska slično kako i Češka bilježi dobre rezultate kod zaposlenosti/nezaposlenosti. Nezaposlenost u Mađarskoj je ispod 7%, dok je zaposlenost na 65,1% (15-64 g.). Nezaposlenost mladih je 14,4%.

Mađarska bilježi i najveći javni dug od zemalja Višegradske skupine, čak 75% BDP-a. (2015.)

Poljska

Razvoj Poljske se smatra jednim od gospodarskih čuda Europe. Poljska je poznata po tome što je od ulaska u EU u prvih 10 godina udvostručila svoj BDP. Poljska je ujedno i jedina zemlja EU koja nije doživjela gospodarski pad tijekom velike ekomomske krize, već je čak one najgore 2009. godine imala rast od čak 2,6%, a 2011. fantastičnih 5%. Projekcije za gospodarski rast Poljske u narednim godinama su isto tako fantastične i kreću se između 3,5 i 4%.

BDP po glavi stanovnika u odnosu na kupovnu moć je 2015. godine bio 26.135$, dok je 2000. godine bio 10.607$.

Poljska kao i Mađarska i Češka isto tako bilježi male stope nezaposlenosti – ispod 7%, dok je zaposlenost iznad 63% (15-64 g.). Nezaposlenost mladih je na 20%.

Javni dug Poljske iznosi 51,3% BDP-a. (2015.)

Slovačka

Slovačka je nekada posprdno bila nazivana crnom rupom Europske unije, no Slovačka je u nedavnom razdoblju pokazala kako je pametnim planiranjem, korištenjem EU fondova i vlastitim radom to moguće promijeniti.

Slovačka je jedina od zemalja Višegradske skupine unutar Eurozone.

Nakon pada od 5.5% 2009. godine, Slovačka već 2010. bilježi nevjerojatan rast od čak 5,1% nakon čega ipak kreće period usporenijeg rasta, po mnogima upravo zbog članstva u Eurozoni.

2015. godinu Slovačka završava s rastom od čak 3,6%, dok su prognoze rasta u narednim godinama iznad 3%

BDP po glavi stanovnika po kupovnoj moći za 2015. godine je bio 28.877$, dok je 2000. godine bio 11.158$.

Stopa nezaposlenosti u Slovačkoj je iznad 10% i jedina je od svih zemalja Višegradske skupine sa dvoznamenkastom stopom nezaposlenih. Zaposlenost je iznad 64% (15-64 g.), dok je nezaposlenost mladih iznad 24%.

Javni dug Slovačke iznosi 52,9% BDP-a. (2015.)

Hrvatska

Naši političari često govore kako Hrvatska nema što tražiti sa zemljama Višegradske skupine i zaziru od odnosa s njima, no usporedba sa drugim tranzicijskim zemljama donosi doista zanimljive pokazatelje i odgovor koliko vrijedi rad tih istih političkih „elita“ u Hrvatskoj.

Hrvatska kako su već i mnogi mediji prenosili je na dnu Europske unije prema gotovo svim pokazateljima, samim time bi bila i na dnu Višegradske skupine.

Hrvatska je jedina zemlja koja svojim ulaskom u Europsku uniju nije doživjela određen gospodarski skok već je imala nastavak recesije još od 2009. godine kada smo pali čak za 7,4% pa sve do 2015. godine, dakle 6 godina recesije tijekom čega smo imali doista rekordnih 12 uzastopnih kvartala gospodarskog pada. Tek se 2017. godine za Hrvatsku predviđa gospodarski rast iznad 2%.

BDP po glavi stanovnika po kupovnoj moći za 2015. godine je bio 21.880$, dok je 2000. godine bio 11.054$.

Po stopama zaposlenosti/nezaposlenosti Hrvatska je isto tako među najgorima u EU, tek su Grčka i Španjolska u goroj situaciji od nas. Hrvatska ima nezaposlenost iznad 15%, a zaposlenih je 54,9% (15-64 g.). Nezaposlenost mladih je nevjerojatnih 40,3% i to unatoč velikom broju mladih koji svakodnevno iseljavaju iz Hrvatske.

Javni dug Hrvatske je 86,7% BDP-a (2015.)

 

Gospodarski rast po godinama  

Češka

 

Mađarska

 

Poljska

 

Slovačka

 

Hrvatska

2000. 4,3% 4,2% 4,3% 1,2% 3,8%
2001. 3,1% 3,8% 1,2% 3,3% 3,4%
2002. 1,6% 4,5% 1,4% 4,5% 5,2%
2003. 3,6% 3,8% 3,6% 5,4% 5,6%
2004. 4,9% 4,9% 5,1% 5,3% 4,1%
2005. 6,4% 4,4% 3,5% 6,4% 4,2%
2006. 6,9% 3,8% 6,2% 8,5% 4,8%
2007. 5,5% 0,4% 7,2% 10,8% 5,2%
2008. 2,7% 0,8% 3,9% 5,7% 2,1%
2009. -4,8% -6,6% 2,6% -5,5% -7,4%
2010. 2,3% 0,7% 3,7% 5,1% -1,7%
2011. 2,0% 1,8% 5,0% 2,8% -0,3%
2012. -0,9% -1,7% 1,6% 1,5% -2,2%
2013. -0,5% 1,9% 1,3% 1,4% -1,1%
2014. 2,0% 3,7% 3,3% 2,5% -0,4%
2015. 4,2% 2,9% 3,6% 3,6% 1,6%
BDP ukupno, zaključno sa 2015. godinom u mlrd. $  

 

181,811

 

 

138,347

 

 

474,783

 

 

100,249

 

 

57,113

Goran Koprivnjak/Novi Pogledi; foto: Ilustracija NP

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *