Select your Top Menu from wp menus

Burna noć nakon debate: Zašto je Glasnović morao istupiti iz HDZ-a?

Burna noć nakon debate: Zašto je Glasnović morao istupiti iz HDZ-a?

Dana 13. kolovoza 2016. godine oko 3 sata ujutro general Željko Glasnović donio je konačnu odluku o istupanju iz HDZ-a te o formiranju svoje neovisne liste za dijasporu što je obljavio na svojem Facebook profilu. To je odluka koju je već ranije donio Glasnović, međutim uslijed raznih pritisaka uzeo si je vrijeme da donese odluku koju misli da je najbolja za Hrvatsku, hrvatske iseljenike, Hrvate iz Bosne i Hercegovine te branitelje iz Domovinskog rata.

Nakon što su neki mediji prenijeli informaciju da će Željko Glasnović biti na 4 mjestu HDZ-ove liste za XI izbornu jedinicu, general Željko Glasnović je jasno dao do znanja da se ne slaže s takvim rješenjem jer kao kandidat koji je na proteklim izborima dobio najviše preferencijalnih glasova.

Izbori 2015 za XI izbornu jedinicu

Analizom rezultata dolazi se do zaključka da je Željko Glasnović sa svojih 30, 17%, odnosno 7374 glasova od ukupnog broja HDZ-ovih birača ostvario bolji rezultat nego što su ostvarili Božo Ljubić, Ivan Šuker i Nevenko Barbarić zajedno (6693 glasa), a koji su se nalazili na prva tri mjesta na XI izbornoj listi. Preporuka tadašnjeg predsjedništva HDZ-a je bila da se preferencijalno zaokruži prvi na listi jer je tadašnji HDZ bio protiv preferencijalnog glasovanja. I u takvim uvjetima Željko Glasnović je potvrdio podršku koju mu daju hrvatski iseljenici i Hrvati iz Bosne i Hercegovine, a što je Andrej Plenković trebao imati u vidu.

Postotak glasova u XI izbornoj jedinici

Pogrešna odluka kojom se pokušalo “disciplinirati” velikog hrvatskog ratnika te stavljanjem na 4 mjesto izborne liste je prešlo onu nit strpljenja koju je imao Željko Glasnović te se odlučio na ovaj korak kojim ukazuje na snažne probleme koje će se pojaviti i u ovom novom HDZ-u.

Lustracija

Ključna tema koju je neumorno nametao Željko Glasnović je bila Lustracija. Obzirom da se kroz 25 godina samostalnosti Republike Hrvatske na čelu najvećih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj te najvećim korporacijama nalaze osobe koje imaju snažne dodirne točke s bivšim komunističkim sustavom, dok s druge strane Hrvatska gospodarski stagnira uz masovna iseljavanja zbog neperspektivnosti mladih. Također u političkom životu i danas se nalazi velik broj osoba iz istog komunističkog sustava bivše Jugoslavije koje zaustavljaju investicije i razvoj Hrvatske svojim velikim administrativnim preprekama.

Utjecaj hrvatskog iseljeništva

Hrvatski iseljenici ili dijaspora iako su dali nemjerljiv doprinos u stvaranju Republike Hrvatske i njene borbe za nezavisnost kroz krvavi Domovinski rat protiv agresorske velikosrpske politike pokazao je da su hrvatski iseljenici marginalizirani u Hrvatskoj iako se prema nekim procjenama u inozemstvu nalazi oko 3 milijuna Hrvata koji mogu imati hrvatsku putovnicu te koji imaju izuzetno velik financijski, gospodarski te poslovni potencijal. Pokušaji da se povežu iseljena i domovinska Hrvatska su raznim birokratskim smicalicama te prevarama odvratili ovaj tip investicija. Također je bio veliki projekt povratka hrvatskih iseljenika koji bi se nastanili na otocima Republike Hrvatske te tu proveli svoje umirovljeničke dane dok bi njihova djeca na taj način bila značajnije povezana sa svojom Domovinom, međutim svi takvi projekti su zaustavljeni te je spriječena mogućnost značajnijeg povratka iseljenika te njihovih investicija u razvoj Hrvatske.

Aktivni i pasivni sudionici Domovinskog rata

General Željko Glasnović kao najpopularniji veteran Domovinskog rata koji je vojno iskustvo stečeno u kanadskoj vojsci te francuskoj Legiji stranaca nakon Zaljevskog rata u Iraku stavio se na raspolaganje Republici Hrvatskoj u obrani i zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta te je nakon teškog ranjavanja na visoravni Kupresa i dalje ostao čvrsto i nepokolebljivo u davanju snažnog doprinosa borbi Hrvatske protiv velikosrpskog imperijalizma. Marginaliziranjem Željka Glasnovića ponižavani su i svi oni koji su dali živote, zdravlje i članove obitelji u stvaranju suverene Hrvatske te je to najteža pogreška koju si je dozvolio Andrej Plenković iako se tijekom stvaranja Republike Hrvatske nije aktivno uključivao u Domovinski rat. Na tim premisama bi Plenković MORAO zadržati dostojanstvenost jer da nije bilo generala Glasnovića i desetine tisuća vrsnih dragovoljaca Domovinskog rata ne bi danas imao mogućnost biti utjecajan član u najvećoj hrvatskoj stranci i politici Republike Hrvatske.

Nakon što je donio odluku o formiranju neovisne liste koju bi podržale sve hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini te sve pravaške i konzervativne opcije u Hrvatskoj, na Generala su rađeni snažni pritisci upravo preko braniteljske populacije gdje je General najslabiji. Umjesto da se razmisli o štetnosti odluke koju su donijeli u vrhu HDZ-a pokušali su ponovno niskim pokušajima promijeniti mišljenje Željka Glasnovića koji je ipak ostao čvrst kakav je bio i u Domovinskom ratu, kakav je bio kad je rekao istinu Zoranu Pusiću u oči, onu istinu koju svi znaju, ali je uporno pokušavaju sakriti. Onu istinu koja se bori protiv rehabilitacije zločinačkog komunističkog sustava.

To je Željko Glasnović, general Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, borac za provedbu lustracije u Hrvatskoj te jačanja uloge hrvatskog iseljeništva te zaštite prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. To je General iza kojeg će stati svaki veteran Domovinskog rata i podržati ga u presudnoj bitci za očuvanje hrvatske državnosti.

Milan Glavinić/Novi Pogledi, foto: Ilustracija NP

 

Facebook Comments

Vezani članci

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *